Partneri
Tema mjeseca: Sustavno razmi�ljanje u praksi
Članak: Od usmjerenosti na ljude do stru�njaka za sustav, Razgovor s Barbarom Marot
Procjenjiva�ki razgovori tako�er su jedan od alata u upravljanju ljudskim resursima koji pretjeranu va�nost pola�e na ljude i proizlazi iz uvjerenja da ukoliko se svi pridr�avamo onoga što smo se dogovorili stvari �e štimati. Ali to nije tako i ubrzo to svima postane jasno pa svi izbjegavaju kontrolu izvršenog jer su svjesni da �e morati nepravedno odgovornost za rezultate pripisati pojedincu. Poluga je negdje drugdje. Za pravo unapre�enje potrebno je mijenjati sustav jer on najviše odre�uje rezultat.
Tra�e�i objašnjenje zašto usmjeravanje na ljude ne daje efekte koje smo o�ekivali došli smo do saznanja da usluge koje nudimo ne samo da ne poma�u nego mogu i štetiti tvrci. U najmanju ruku štete na na�in da maskiraju stvarne probleme, odnosno resurse tvrtke usmjeravaju u krivom smjeru, na rješavanje simptoma, dok prava "bolest" i dalje napreduje. To je bio vrlo bolan period za nas. Ono što smo do tada radili nije imalo efekte koje smo o�ekivali, a nismo znali što �initi umjesto toga.
Ponovno igrom slu�aja jedan kolega nas je upoznao sa spoznajama W.E. Deminga, ameri�kog stru�njaka za kvalitetu koji je jedan od zaslu�nih za ono što je Japan postigao nakon drugog svjetskog rata. Deming i drugi stru�njaci poput Jurana i u posljednje vrijeme Coveya napominju da je samo izme�u 5 i 15 % varijacija u rezultatima tvrtke pod utjecajem zaposlenika, a sve ostalo pod utjecajem toga kako smo osmislili i oblikovali sustav. Pod sustav podrazumijevam na�in na koji oblikujemo i vodimo posao. Primjenjujemo li gore navedene metode, odnosno usmjeravamo li se na zaposlenike i oni sve u�ine kako treba to �e, u najboljem slu�aju, imati samo 15% utjecaja na krajnji rezultat. Ovo zvu�i jako apstraktno, ali pokušamo li to prizemljiti i primijeniti na npr. maloprodajnu trgovinu, mo�emo re�i da je to radi li Marija ili Petar puno manje va�no nego ono što prodajemo, jesu li ti proizvodi na razini kvalitete kakvu o�ekuju naši kupci, gdje nam se nalazi trgovina, kakva nam je politika cijena, na koji na�in se oglašavamo, koje su mogu�nosti pla�anja, kakve su nam zalihe i sl. Dakle, Marija ili Petar mogu biti više ili manje ljubazni i stru�ni, me�utim sve ovo drugo naj�ešï¿½e nije pod njihovim utjecajem ve� pod utjecajem onoga koji vodi taj posao. Sa znanjima koje imam danas mogu �ak tvrditi da je i ljubaznost i stru�nost pod puno manjim utjecajem pojedinca nego što se uobi�ajeno misli.
