Zatim su nam uvjerili kako profit predstavlja suštinu poslovanja. Što naravno nije to�no. Svrha proizvodnje ogleda se u razmjeni dobara koja se na�alost prometnula u grabe� za novcem koji se zatim sam sebi postao svrha. Zabluda se uvukla i unutar struke. Kako se znanje sve manje cijeni, a specijalisti�ko znanje se povrh toga ne mora baš svakome svidjeti, uobi�ajena stanovišta sve ja�e dominiraju.
�ivotne �injenice pretvaraju se u svrhu proizvodnje i usluga. Troškovi su �ivotna �injenica. Oni zasigurno nisu i ne mogu biti cilj. Profit je �ivotna �injenica bez koje nema poslovanja, ali profit kao takav tako�er ne mo�e predstavljati cilj poslovanja. To vam je isto kao i proces disanja kod �ovjeka. Disanje je �ivotna �injenica, ali ne i smisao ljudskog �ivota. Kvaliteta je tako�er �ivotna �injenica. Kvalitetu odre�uje kupac, ali ona nikako ne predstavlja smisao proizvodnje i pru�anja usluge. Kvaliteta je samo �ivotna �injenica, ne i smisao �ivota. Kvalitetu treba pove�avati, i to zbog kupca. Greške u radu su tako�er �ivotne �injenice.
Perfekcija ne vodi automatski do rezultata. Potrebno je nešto više. Kada bi se sve pogreške svele na nulu, najvjerojatnije bi posao trebalo likvidirati! Svatko �eli kvalitetu kao što svatko posjeduje svoj vlastiti put do kvalitete: automatizacija, novi strojevi, više ra�unala, pomo�ne naprave, novi ure�aji, marljiv rad, iskrena nastojanja, godišnje rangiranje ljudi, svakoga u�initi odgovornim, postaviti ciljeve, pratiti rezultate, više statisti�ke kontrole, više nadzora, utemeljenje slu�be za kontrolu, imenovanje potpredsjednika za kvalitetu, pove�anje pla�a, standardi rada, norme, pogreške u radu svesti na nulu, motivirati zaposlene, dobar marketing itd. itd.
Što tome nije u redu? Nedostaje klju�na sastavnica: odgovornost menad�menta! Kao što to lista zorno pokazuje, svi su drugi krivi samo je menad�ment OK. Svaka od navedenih aktivnosti uklanja odgovornost menad�menta iako kvaliteta spada u njegovu isklju�ivu odgovornost. Ona se nikada ne mo�e delegirati.
Uporaba ra�unala ne doprinosi kvaliteti informacija. Još manje doprinosi kvaliteti odlu�ivanja. Velika je obmana ideja kako nam korištenje visoke tehnologije zna�ajno poma�e u odlu�ivanju. Bilo bi jako lijepo kada bi upravljanje sustavima bilo tako jednostavno.
Smisao kontrole posve se promijenio. Kontrola bi trebala slu�iti kao povratna informacija za ostvarenje �eljenog te u svrhu poboljšanja. Na�alost, pretvorila se u neku vrstu organizacijske tiranije koju mo�emo susresti gotovo u svakoj organizaciji.
Ciljevi u brojkama malo toga posti�u. Rangiranje i nagra�ivanje prema radu pojedinaca, škola ili gradova ne unaprje�uje sustav. Va�na je metoda kojom �emo do�i do �eljenog rezultata. Na�alost, djecu se još u školi u�i "dostizati ocjene". Što za njih predstavlja jako loš po�etak �ivota – ve� u ranoj dobi nailaze na broj�ane ciljeve ali bez metoda i procesa kojima ih mogu dosti�i.