Zašto nam je transformacija uopďż˝e potrebna? Sama po sebi, poboljšanja su promašaj. Dosadašnja praksa je pokazala da je koncept "kontinuiranog unapreďż˝ivanja" ďż˝isti promašaj. "Unapreďż˝ivati" ono što veďż˝ sada predstavlja promašaj isto je kao i ureďż˝ivati brod koji tone. Iako mnogi priďż˝eljkuju preobraďż˝aj, ne ďż˝ele u njemu aktivno sudjelovati veďż˝ se nadaju da ďż˝e nam ga neka izvanjska sila podariti. Misle kako ďż˝e nas "nešto 'prosvijetliti'". Naďż˝alost, preobraďż˝aj se ne moďż˝e dogoditi bez našeg aktivnog djelovanja na osobnom razvoju. Ponekad se dogodi da se osoba "opameti" nakon saobraďż˝ajne nesreďż˝e te zbog nesreďż˝e zauvijek prestane divljati po cesti. Ponekad se dogodi da osoba preďż˝ivi tešku bolest pa nakon ozdravljenja odluďż˝no preuzme "ďż˝ivot u svoje ruke", promijeni ishranu, stil ďż˝ivota i sliďż˝no. Opisanu transformaciju tek rijetki ostvare. Pored toga, za to su im potrebna negativna iskustva na rubu ďż˝ivota i smrti.

No, preobrazbu je moguďż˝e ostvariti i na drugi naďż˝in, ako se usvoji sustav temeljnog znanja. Jednom usvojen, sustav temeljnih znanja nam pomaďż˝e da se oslobodimo tiranije uobiďż˝ajenog, da osjetimo pravu slobodu i osjeďż˝aj ďż˝ivotnog ispunjenja, da se poveďż˝emo s drugim ljudima, budemo prihvaďż˝eni, poštovani i ponosni. Strah i tjeskoba su osjeďż˝aji koji koďż˝e i sputavaju. Usprkos tome, naše škole se temelje na strahu. A kada se škole temelje na strahu, sasvim je logiďż˝no da se tradicionalno voďż˝enje i menadďż˝menta sustavno koriste strahom. Pa se onda ďż˝udimo zašto ne moďż˝emo postiďż˝i bolje rezultate. Zaposlenici svojim šefovima smiju donositi samo dobre vijesti. Šefovi se kasnije ďż˝ude zašto im zaposlenici podmeďż˝u na isti naďż˝in kao uďż˝enici svojim uďż˝iteljima kada svoju kreativnost koriste kako bi osmislili razloge za "neuďż˝enje". Stvari su zapravo vrlo jednostavne. Škole i organizacije temelje svoje djelovanje na pogrešnim pretpostavkama o funkcioniranju ljudskih biďż˝a.

Kako onda moďż˝emo oďż˝ekivati da odrasli ljudi razmišljaju drugaďż˝ije kada se jednom otisnu u poslovne vode. Normalno je da se tada trude opskrbiti šefa dobrim vijestima koje ďż˝e ga razveseliti iako ďż˝e ga time zapravo prevariti a šef ďż˝e za tu prijevaru zadnji saznati. Menadďż˝erima nije jasno da sami stvaraju uvjete koji djeluju tako da na kraju uvijek budu prevareni.

Kako bi se opisano ponašanje transformiralo, neophodno je poznavati sustav temeljnih znanja koji se sastoji od sljedeďż˝ih komponenti:
1. Uva�avanje sustava,
2. Znanja o varijacijama,
3. Teorija znanja,
4. Psihologija ljudske intrinzi�nosti.

Navedena znanja meďż˝usobno su povezana i uvelike meďż˝uzavisna buduďż˝i da utjeďż˝u jedna na druge. Psihologiju intrinziďż˝nosti ne moďż˝emo razumjeti ako ne posjedujemo znanja o varijacijama. Takoďż˝er, teško je zamisliti "uvaďż˝avanje sustava" bez adekvatnog poznavanja psihologije intrinziďż˝nosti.