qLife

Pretraživanje

Newsletter

Knjiga mjeseca

Download Adobe Reader

Partneri









Tema mjeseca: Promi�ljanja o menad�mentu

Članak: Skupe zablude, Antun Toni Rehak

download PDF



Sustav temeljnih znanja uvodi znanstveni pristup u menad�ment. Iako je teško o�ekivati stru�nost pojedinca baš u svim podru�jima, dobro bi bilo kada bi menad�er bio ekspert barem u jednom od njih, kada bi dobro poznavao me�uzavisnosti me�u svim podru�jima te kada bio znao okupiti eksperte drugih podru�ja sustava temeljnih znanja. Jer menad�ment podrazumijeva profesionalni pristup a profesionalnost zna�i dobro poznavati i stalno izu�avati sva podru�ja va�na za struku.


Uva�avanje sustava

Što je to "sustav"? Sustav predstavlja mre�u me�usobno zavisnih komponenti usmjerenih prema ostvarivanju jedinstvene svrhe. Sustav jednostavno mora imati svoju svrhu. Bez svrhe sustav ne postoji. Nadalje, sustav ne mo�e sam sobom upravljati. Treba mu netko tko �e njime rukovoditi. Ovdje nailazimo na prvu podjelu rada i odgovornosti budu�i da je jako va�no shvatiti da postoje ljudi koji rade NA sustavu i ljudi koji rade U sustavu. Iz navedene podjele lako se mo�e razlu�iti kako postoji "odgovornost za sustav" koja je posve druga�ije prirode od odgovornosti ljude koji rade "u sustavu". Dakle, teza po kojoj smo "svi mi odgovorni" potpuno je pogrešna!

Navedena podjela nikako ne isklju�uje me�usobnu povezanost pojedinaca koji rade "na sustavu" i onih koji rade "u sustavu". Osobe zadu�ene za rad "na sustavu" trebaju tra�iti pomo� osoba koje rade "u sustavu". Iako se njihovo djelovanje me�usobno pro�ima, to ne zna�i da se njihove odgovornosti pro�imaju. Jer, jedno je komunicirati s djelatnicima "u sustavu" kako bi se unaprijedio proizvod koji �e kvalitetnije zadovolji kupca, a nešto posve drugo je "biti odgovoran" za odluke u vezi s time. Posve je jasno kako su osobe zadu�ene za rad "na sustavu" odgovorne za odluke i izbore, pa tu nema mjesta podijeljenoj odgovornosti. "Podijeljena odgovornost" zapravo ni ne postoji - budu�i da tada obi�no nitko nije ni za što odgovoran. Pravilo po kojem je "ve�ina uvijek u pravu" ne stoji. Pojedinac mo�e i treba "imati pravo" ako svoje ideje temelji na teorijski ispravnoj podlozi. A kriterij ispravnosti teorijske podloge je samo jedan: dugoro�na win-win situacija za kupce, dobavlja�e i osobe koje rade u sustavu.

Najva�nija komponenta sustava uvijek je kupac."Kupac je kralj" znao je re�i Tomaš Bat'a koji je pojam "kupac" proširio na sve sudionike u procesu rada. U sustavu ništa nije vrijedno �initi ako se time ne doprinosi �eljama kupca. Budu�i da sustav predstavlja klaster razli�itih procesa, svaki �ovjek uvijek je dijelom nekog procesa izme�u internih "dobavlja�a" i "kupaca". Neka druga "va�na komponenta" osim kupca u sustavu ne postoji. S druge strane, sve su one va�ne ako doprinose zadovoljstvu kupca. Bez korisnika sustav ne treba postojati.

Orkestar je primjer sustava u kojem me�uzavisnost pojedinih instrumenata determinira kona�ni do�ivljaj slušatelja - korisnika sustava. Orkestar ne poznaje kategoriju "primadone". �lanovi orkestra nastoje pru�iti ono što se od njih tra�i. Orkestar �ine mnogi, a ne neki pojedina�ni virtuoz. Iako ih je dobro imati, nije i neophodno!

© 2006 Novem izdava�tvo d.o.o. [email protected] | Krepelnik Graftwerk | XHTML | CSS | CMS | web dizajn |

Uvodnik

Članci

Misao tjedna