Pravom stru�njaku dovoljno je da kratko vrijeme provede u nekoj sredini kako bi detektirao pravo stanje sustava u kojem se trenutno nalazi.
Postojanje sustava i sustavnog pristupa
Za neku cjelinu mo�emo tvrditi da se radi o "sustavu" samo kada su komponente me�usobno kvalitetno povezane. Problemi povezani sa sustavom obi�no se ne odnose na kvalitetu njegovih komponenti ili pak na obuhvat ili brojnost komponenti. �injenice je kako sustavi obi�no u sebi sadr�e sve potrebno komponente koje iz nekog razloga obi�no nisu kvalitetno me�usobno povezane. Najva�nija komponenta je korisnik pa je stoga povezanost s korisnikom od odlu�uju�eg zna�aja za sustav. Liderima i menad�erima name�e se pitanje: "Tko je korisnik našeg sustava? Što on od sustava o�ekuje? Kako smo povezani s korisnikom? Što on o�ekuje od sustava u budu�nosti?" Odgovori na navedena pitanja od klju�nog su zna�aja za kvalitetno upravljanje.
Okru�enje
Opuštenost je va�an indikator kvalitetnog rada. Kvalitetan rad podrazumijeva da se ljudi opuštenu uklju�uju u stvaranje uzbudljivih novih sadr�aja orijentirani na suradnju ( Što mo�emo zajedno posti�i?) Proces se nastoji kontrolirati samo zato da bi se unaprijedio a nikako zato da se uspostavi nekakva me�uljudska kontrola. Svi djelatnici uklju�eni su u tra�enje novih rješenja kako bi se dostigli zajedni�ki dogovoreni ciljeve. Ljudi rade najbolje što mogu. Sami sebe prosu�uju te se time izbjegava toliko spominjana i pogrešno glorificirana "evaluacija" kod koje se prosu�uje rad drugoga. Budu�i da je va�no pratiti napredak, kriteriji i mjerila unaprijed su definirani. Mjerenje je svakom dostupno te svatko mjeri svoje rezultate koje zatim usuglašava s drugima. Ljudi se orijentiraju na procese od kojih se o�ekuje ostvarenje planiranih rezultata a ne na me�usobno nadmetanje. U tom procesu svaka osoba slobodno manifestira svoje intrinzi�ne osobine. Otpor je minimalan. Nema �ak ni pozitivne podrške u smislu me�usobnog pohvaljivanja budu�i da su ljudi svjesni kako pohvala tako�er spada u metode izvanjskog utjecanja na ljude pa stoga opet nije razli�ita od drugih kontrola. Dakle, ljudi ne ovise o pohvali ve� ispravno prepoznaju vlastite rezultate cijene�i sebe jer su ostvarili o�ekivano. Sve to ne isklju�uje oduševljenje koje se javno manifestira kada se dogodi nešto zna�ajno. Pritom se ve�a pa�nja posve�uje oduševljenju osobe koja je ostvarile svoje namjere a manja pohvalama koje mu za postignu�u uru�uje vodstvo.