Osim toga, mentalni modeli uopďż˝e nisu nešto novo. Parabolu o peďż˝ini koja govori o skupini ljudi i sjenama na zidu koje oni poistovjeďż˝uju s pravom stvarnošďż˝u u svom je ďż˝uvenom djelu Drďż˝ava davno prezentirao grďż˝ki filozof Platon. U Platonovoj originalnoj priďż˝i jedan pripadnik grupe iznenada otkriva pravu istinu o prirodi i izvoru sjene te ubrzo zatim, nakon pokušaja da svoju spoznaju podijeli s drugima, biva ubijen. Stoga Platon zakljuďż˝uje: "Svi smo mi isti... zavedeni peďż˝inski ljudi koji svoje djelovanje temelje na nepotpunoj i iskrivljenoj percepciji realnosti... pruďż˝ajuďż˝i nasilan otpor prema svemu i svakome tko istu dovode u pitanje!"

Majko mila! Navedena konstatacija nameďż˝e neka teška i ozbiljna pitanja:
- Hej, što je to pogrešno u mojoj percepciji svijeta?
- Zbog �ega ljudi tako �esto odbacuju Istinu kada je ona toliko o�igledna?
- Kakve to uop�e ima veze sa mnom i s mojom organizacijom?

Poďż˝nimo s posljednjim pitanjem. Ono je posebno vaďż˝no buduďż˝i da mnogi mentalni modeli svakodnevno ograniďż˝avaju razvoj naših organizacija. Brojne studije sluďż˝aja o sjajnim idejama koje nikada nisu zaďż˝ivjele u praksi potvrďż˝uju takvu tvrdnju. Iskustvo takoďż˝er. A zašto se to dešava? Jednostavno zato što nisu usklaďż˝ene s prevladavajuďż˝im uvjerenjima ili pretpostavkama.


Tekst je u cjelosti objavljen u stru�nom �asopisu qLife...

Komentar

Strip Sjene neandertala na jednostavan i slikovit naďż˝in govori o istini i cjeloďż˝ivotnom uďż˝enju te o njihovu meďż˝uodnosu kao središtu osobnog razvoja ali i opstanka i napretka ďż˝ovjeďż˝anstva. Autor stripa interpretira istinu ne kao ďż˝injenicu nego u ovisnosti o mentalnu sklopu, koji se u literaturi o “organizaciji koja uďż˝i” naziva mentalnim modelom. Zato se moďż˝e reďż˝i da istina nije o

pročitaj...