U pripremi za pisanje ovog teksta prisjetio sam se dijaloga od prije 25 godina kada mi je kao mladom voditelju ra�unovodstvenog sektora ponu�eno da preuzmem funkciju v.d. direktora poduze�a u kojem sam tada radio godinu dana. Zbog odre�enih problema u poslovanju direktor je smijenjen. Ponuda i situacija veoma su me iznenadili. A još i više to što nekolicina starijih, iskusnih “ma�aka”, nije pokazala �elju da prihvati odgovornost. Najiskusniji od njih, pomo�nik direktora, na kolegijima uvijek aktivan i kriti�an, na moje pitanje o tome zašto ne preuzme vo�enje poduze�a odgovorio je: “E moj kume, jedno je pametno pri�ati, a drugo je pametno raditi!”
�etvrt stolje�a kasnije, promišljaju�i o neuspjesima izrade i realizacije poduzetni�kih strategija, prisje�am se Goetheovih rije�i: “Znanje nije dovoljno, moramo ga primijeniti. Volja tako�er nije dovoljna jer je moramo provesti u djelo.”
Jednostavno, tek PREDANIM RADOM i marljivošï¿½u stje�u se prava znanja, uspješno provode promjene, posti�e svekoliki uspjeh i zadovoljstvo, izvrsnost i dugovje�nost pre�ivljavanja na tr�ištu. Na �alost, unato� tome što se svi mi ponosimo Dra�enom Petrovi�em �ivot kojega simbolizira uspjeh utemeljen na talentu i predanom trudu (radu), analizom dostupnih informacije zaklju�ujem da u nas postoji tek mali broj osoba spremnih na �RTVOVANJE, odnosno bezuvjetno ulaganje energije i vremena u osobni razvoj i razvoj organizacija kojima pripadamo (obitelj, poduze�e, dr�ava). U takvoj situaciji, u okolnostima u kojima se kao zemlja nalazimo, teško mo�emo o�ekivati pozitivne promjene.
Osobno sam uvjeren da se tim, na prvi pogled primitivnim i jednostavnim “fizi�kim” pristupom (rad, disciplina, �rtvovanje) mogu riješiti mnogobrojni problemi vezani uz izradu i provedbu strategija budu�i da se predanim radom nagon i genetika zamjenjuju razumskim odlu�ivanjem. Predani rad dovodi do razli�itih iskustava a time i do stvaranja znanja kojima se osna�uju kvalitete poput “hrabrosti” i “inovativnosti”. Pravi bi savjet stoga bio: kombinacija DISCIPLINE I KREATIVNOG PRISTUPA ili kombinacija Sengeove Pete discipline i Sun Tzuovog Umije�a ratovanja.
Izuzetnu pri�u o sinergiji “u�e�e organizacije” i strateškog menad�menta u svojoj knjizi Kako �ivot imitira šah ispri�ao je bivši svjetski šahovski prvak Gari Kasparov. U knjizi zaklju�uje da je u �ivotu najva�nije “igrati svoju igru”. Prevedeno na jezik poduzetništva “igrati svoju igru” zna�i prepoznati i uva�iti TEMELJNE VRIJEDNOSTI LJUDI jer temeljne vrijednosti, poput konzervativnosti, tradicije, agresivnosti, inovativnosti i posve�enosti kvaliteti sna�no utje�u na odabir strategije.
Mnogi menad�eri upuštaju se u proces kreiranja strategije potaknuti materijalnim stjecanjem, ambicijom i taštinom a bez cjelovitog sagledavanja temeljnih vrijednosti organizacije za koju su odgovorni. Takve strategije, stvorene bez upornog i višestrukog propitivanja u raznim smjerovima unutar i izvan organizacije, raznih interesnih skupina, uglavnom se ne prihva�aju od cjeline pa stoga uglavnom ostaju nerealizirane. Dionike na koje se strategija odnosi ne uklju�uje se na pravi na�in u proces izrade pa zbog toga oni kasnije nisu posve�eni, nisu spremni eksperimentirati, preuzeti rizik i odgovornost.
Neovisno o veli�ini poduze�a, izrada i implementacija strategija i taktika obiman je i slo�en proces trajnog karaktera koji tra�i participiranje ve�ine djelatnika svih poslovnih funkcija i hijerarhijskih razina koji se kroz timski rad, u otvorenoj i iskrenoj komunikaciji, kontinuirano obrazuju �ine�i time da “bogati postanu još bogatiji”.
Ako vas tako nešto zanima, u menad�erskim uredima svugdje u svijetu nai�i �ete na police pretrpane raznim planovima. Nakon kratkog vremenskog perioda provedenog u središtu pozornosti danas mirno po�ivaju polako i sigurno tonu�i u zaborav. Unato� slavlju uprava koje na raznim konferencijama slavodobitno prezentiraju “upravo osmišljen novi strateški plan” svi