Mentalni modeli: barijere implementaciji planova
Problemi u implementaciji planova uglavnom se javljanju zbog uvjerenja i pretpostavki, dakle mentalnih modela menad�era. Što je posve razumljivo budu�i da svaki �ovjek, ako ne pro�e kroz specifi �ni trena�ni proces, nailazi na poteško�e u osvještavanju vlastitih duboko usa�enih ideja. Kako ostaju neotkriveni, mentalni modeli utje�u na ljude pa oni neprestano ponavljaju iste obrasce ponašanja. (Vidi:
Pri�a o neuspjehu: strateško planiranje u organizacijama koje upravljaju prirodnim parkovima.) Me�utim, jednom kada ih lideri i menad�eri prepoznaju brzo �e shvatiti kako se zapravo radi samo o njihovim vlastitim pretpostavkama a ne i o “pravoj istini”. Kada razviju sposobnost da svoje promišljanje ne izjedna�uju s “neospornom istinom” mnogo jednostavnije modeliraju vlastite pretpostavke te dolaze u situaciju da ih jednostavno zamijene novim interpretacijama stvarnosti.
Ako se sada vratimo tradicionalnom na�inu razmišljanja upravitelja parkova, nailazimo na cijeli niz pretpostavki koje zna�ajno utje�u na proces planiranja i koje se mogu grupirati u �etiri osnovne kategorije:
• U�enje i konzultanti,
• Proces planiranja,
• Priroda plana,
• Format plana.
Iako proizvoljan, ovakav na�in razvrstavanja �itatelju poma�e u organiziranju vlastitog mentalnog modela radnog naziva “mentalni modeli koji pojašnjavaju ograni�enja u implementaciji planova”.
Dijagram uzro�no-posljedi�ne petlje u nastavku zorno prikazuje tradicionalni klasi�ni model planiranja na kojeg uobi�ajeno nailazimo kod menad�era prirodnih parkova. Obi�no je sna�no usmjeren na upravlja�ke resurse i ekspertizu konzultanata, a malo (ili �ak nimalo) na u�enje. Ovakav model ne pokazuje snagu i utjecaj odnosa ve� se o njima zaklju�uje na temelju prisustva ili odsustva pojedine varijable. Primjerice, varijabla “u�enje” ne pojavljuje se u ovom modelu, ne zato što menad�eri ne razmišljaju o u�enju ve� zato što u�enje u njihovim mentalnim modelima nije toliko va�no. (Umjetnost u�inkovitog modeliranja sustava sposobnost je uklju�ivanja što manjeg broja varijabli a da iste i dalje kvalitetno reprezentiraju funkcioniranje sustava kao cjeline.) Takav model, gledano kroz prizmu klasi�nog menad�menta, odgovara na sljede�e pitanje: “Kakav je odnos izme�u strateškog planiranja i menad�erskih problema?”
Tekst je u cjelosti objavljen u stru�nom �asopisu qLife...
U pripremi za pisanje ovog teksta prisjetio sam se dijaloga od prije 25 godina kada mi je kao mladom voditelju ra�unovodstvenog sektora ponu�eno da preuzmem funkciju v.d. direktora poduze�a u kojem sam tada radio godinu dana. Zbog odre�enih problema u poslovanju direktor je smijenjen. Ponuda i situacija veoma su me iznenadili. A još i više to što nekolicina starijih, iskusnih