Partneri
Tema mjeseca: Kultura suradnje u tvrtkama
Članak: Mo� menad�era , Sa�a Petar
Mo� prisile (prinude)
Mo� prisile suprotna je mo�i nagra�ivanja. Ona predstavlja snagu osobe ili grupe koja ima mo� da zahtijeva nešto ili izvršenje ne�ega od sugovornika, ili da kazni tu osobu (grupu) zbog neizvršavanja zahtjeva. Na primjer, mo� prisile mo�e biti sindikalna prijetnja štrajkom, prijetnja blokadom ne�ijeg napredovanja ili otkazom zbog loših rezultata. Mo�e biti prijetnja da �e netko podnijeti tu�bu sudu, prijetnja nepla�anjem, prijetnja da �e nešto biti objavljeno u javnosti, �ak mo�e biti i prijetnja fizi�kom ozljedom.
Svi ovi primjeri sadr�e o�ekivanje straha kao va�nog elementa. Strah da �e prijetnja biti ostvarena zove se mo� prisile. �esto se naglašava da �rtve mogu biti ostavljene u o�ekivanju ostvarenja prijetnje pa su stoga efekti mo�i prisile kratkotrajni, s dugim kasnijim procesom pobijanja.
Usporedba mo�i nagra�ivanja i prisile
Bez obzira što mo� prisile ponekad mo�e rezultirati �udesnim kratkoro�nim efektima, ipak je jasno da �e snaga nagra�ivanja prije stvoriti o�ekivane posljedice nego mo� prisile.
Ipak, prisila se �esto javlja u ponašanju menad�era. Kada obi�no nagovaranje propadne, kad se temperamenti pojedinaca razmašu ili kad je samopoštovanje ugro�eno, javit �e se prisila kroz prijetnje, primijenit �e se neprijateljski rje�nik, a glasovi �e se poja�ati. Tada emocionalno izra�avanje ljutnje (bijesa) ili osje�aja frustracije i nemo�i mo�e prevladati racionalno razumijevanje ve�e efektivnosti mo�i nagra�ivanja.
Poslušnost (pokornost)
Poslušnost je psihološki mehanizam koji povezuje aktivnosti pojedinca u nekriti�kom izvršavanju tu�ih ciljeva. To je spoj naredbi s izvršenjem koji povezuje �ovjeka (pojedinca ili grupu) sa sustavom autoriteta. Povijest je svjedok brojnim promašajima samo zato jer su ljudi bespogovorno izvršavali nare�enja, ne razmišljaju�i o ispravnosti njihovih posljedica. Povjesni�ari tvrde da je tijekom povijesti više odvratnih zlo�ina rezultiralo iz poslušnosti nego iz bilo kojeg oblika buntovništva.
Na primjer, u razdoblju od 1933. do 1945. godine milijuni nedu�nih ljudi ubijeni su u plinskim komorama nacisti�kih koncentracijskih logora. Smrt tih ljudi izazvala je jedna osoba, koja je, serijom nare�enja (kombiniraju�i autoritet i strah), davala naredbe da se izvrši taj zlo�in. Osim onih koji su izravno bili odgovorni za smrt zato�enika, za okrutnu sudbinu nesretnika bili su zaslu�ni i njihovi susjedi koji nisu napravili ništa da sprije�e njihovo odvo�enje u logore. Poslušnost je bila nit koja je povezivala komandu (nalog) s akcijom ili pasivnošï¿½u.
Problem potpune, nekriti�ke poslušnosti prema autoritetu poznajemo tisu�ama godina. To je jedan od razloga zašto ljudi na polo�aju mogu biti iznimno uspješni u upravljanju svojim podre�enim. To je i razlog zašto je mnogo obi�nih, dobrih ljudi dopustilo da im gomila budala, manijaka i zlo�inaca odre�uje što je u njihovu �ivotu dobro, a što nije.
