Mnogo toga se promijenilo u razumijevanju kreativnosti i inovacija od trenutka kada je Edward de Bono izdao knjigu Lateral thinking (1). Njegovo djelo je zna�ajno jer nam je pokazalo da je svaka osoba sama po sebi kreativna, te da je problem jedino u stimulaciji jednog dijela mozga u kojem nastaju nove perspektive ili se s vremena na vrijeme dogodi "eureka" efekt. Kod ponovnog �itanja navedene knjige nailazimo na vrijedne, vrlo upotrebljive tehnike o dostizanju �eljene kreativnosti. Autor nas jednostavno uvjerava da svaka dobra ideja povla�i za sobom deset drugih koje zbog našeg selektivnog pristupa ostanu nezapa�ene. Budu�i da ne postoji na�in kojim se izgubljene ideje mogu povratiti, dolazimo do situacije koja pomalo frustrira. Stoga mo�emo postaviti pitanje: što se to promijenilo, i kakva je trenutna razina poznavanja fenomena kreativnosti i inovacija?
Za po�etak se mo�e re�i da je poznavanje funkcioniranja mozga zna�ajno unaprije�eno. Tako je danas poznato da dvije mo�dane polutke obavljaju ne samo razli�ite zadatke ve� i da funkcioniraju na razli�it na�in. Eksperimenti tzv. "razdijeljenog mozga" Rogera Sperryja, dobitnika Nobelove nagrade, i drugih znanstvenika (2) su pokazali da desna mo�dana polutka procesuira misli na holisti�ki ili paralelni na�in, za razliku od logi�kog, slijednog na�ina lijeve mo�dane polutke. Mo�dane polutke se mogu vrlo dobro usporediti s dva potpuno identi�na ra�unala koja koriste razli�ite operativne sustave (procesiranje razmišljanja). Sve nas to navodi na zaklju�ak da �ovjek raspola�e s ogromnim i neiskorištenim potencijalom za razmišljanje, jer je desna mo�dana polutka, koja je povezana s nesvjesnim - intuicijom i sli�no - gotovo potpuno neiskorištena u zapadnja�kom društvu. Zapadnja�ki obrazovni sustav se gotovo u potpunosti oslanja na logiku (u smislu lijeve mo�dane polutke) ostavljaju�i po strani osje�aje i spontane instinkte povezane s desnom polutkom.
Dva uma
Sâma ova �injenica - znanje da kao ljudi raspola�emo s mo�nim skrivenim mentalnim resursom - mo�e pove�ati kreativnost pojedinca. Osobe s razvijenom intuicijom o�ekuju intuitivne poruke, u velikoj im mjeri vjeruju te djeluju prema njima onda kada se one pojave. Vjera u samoga sebe veoma je mo�na. Sâmo vjerovanje neke osoba da je kreativna vjerojatno �e rezultirati samoispunjenjem tog vjerovanja. Taj je dio procesa razmišljanja mogu�e unaprijediti vje�bom, jednako kao i svaku drugu fizi�ku ili mentalnu vještinu. Sposobnost da se prevladaju prepreke u povjerenju i vjerovanju je veoma va�na za dostizanje istinske kreativnosti. Tu nailazimo na paradoksalnu situaciju u kojoj je upravo artikuliraju�a lijeva mo�dana polutka ta koja uzrokuje skepticizam i kriti�nost slanjem sljede�ih poruka: "nikad to ne�eš uraditi na vrijeme" ili "tako nešto nije mogu�e posti�i". Stoga mo�emo re�i da u nama postoji svojevrsno mentalno suparništvo, stalni bikameralan sukob koji se nalazi u temeljima genijalnosti - dva potpuno razli�ita procesa razmišljanja koji se primjenjuju na neki problem ili pitanje. Tajna le�i u partnerskom odnosu i uzajamnom poštivanju oba procesa.