Druga strana pristupa treningu je povezana sa ďż˝ivotnim stavovima i ďż˝ivotnim stilom pojedinca. Tako je npr. dokazano da su ljudi kreativniji u periodu neprekinutog slobodnog vremena, za vrijeme dugih putovanja automobilom ili za dugih izbivanja iz ureda, kada ih nitko ne uznemirava. Zanimljivo je da ekstrovertirane osobe takoďż˝er cijene ovaj "slobodni prostor" koji se obiďż˝no povezuje s osobnom sviješďż˝u, subjektivnim unutrašnjim svjetovima, slobodnim i neograniďż˝enim razmišljanjem te kreativnošďż˝u. Rezultati provedenih intervjua s predsjednicima uprava i izvršnim direktorima vodeďż˝ih britanskih tvrtki ukazuju na ďż˝injenicu da su najvaďż˝nije ideje (povezane s poslovanjem) nastale izvan, a ne za vrijeme radnog vremena, u situacijama povezanim s opuštanjem i uďż˝ivanjem, dakle za vrijeme slušanja glazbe, šetnje uz more, rada u vrtu ili sliďż˝no, odnosno aktivnostima koje su povezane s neprekinutim "slobodnim prostorom". To znaďż˝i da ďż˝e dvadeset minutna šetnja parkom biti znatno vaďż˝nija za produktivnost djelatnika od mnogih sati provedenih u kaotiďż˝noj atmosferi poslovnog ureda. Predmet našeg istraďż˝ivanja su bili izvršni direktori koji su sami odluďż˝ivali gdje i kako ďż˝e provoditi svoje vrijeme. Rezultati su pokazali da su razvili posebne obrasce u svojim ďż˝ivotima koji su im omoguďż˝ili da "kvalitetnije razmišljaju" (u odnosu na druge ljude), što ih je u konaďż˝nici i dovelo na liderske pozicije. Istraďż˝ivanje je takoďż˝er pokazalo da menadďż˝eri srednje razine nemaju toliku slobodu u kreiranju ďż˝ivotnih obrazaca koji bi im zatim osigurali optimalno razmišljanje, kreativnost i rezultate, no svakako znaju da uporan rad na rješavanju problema bez mentalnog odmora ili promjene okoline u konaďż˝nici moďż˝e biti kontraproduktivan. Izvršni direktor jedne mega-kompanije je tako priznao da uvijek odlazi na zahod kada mora kreativno riješiti neki problem!

ďż˝ini se da u veďż˝ini organizacija postoji tek mali broj ljudi koji se mogu oduprijeti pritisku lijeve moďż˝dane polutke koja guši istinsku kreativnost. Stoga je opďż˝i pristup treninga usmjeren na podizanje svijesti o tome kako potaknuti razmišljanje desnom moďż˝danom polutkom, te na koji naďż˝in, u smislu ďż˝ivotnih stavova, rada, odmora i naďż˝ina ďż˝ivota, moďż˝emo bolje prihvaďż˝ati ideje iz desne moďż˝dane polutke. Metode koje omoguďż˝uju postizanje opisanih ciljeva veďż˝ su razvijene, a ukljuďż˝uju opuštanje i sposobnost dostizanja alfa valova prema potrebi. Druge metode ukljuďż˝uju promišljeno mijenjanje ďż˝ivotnog stila i obiďż˝aja, u pokušaju da se promjeni ďż˝ivotna perspektiva, te da se postigne stimulacija desne moďż˝dane polutke. Navede metode nisu primjenjive na razini "problem-to-problem". Obzirom da smo u glavnim crtama pojasnili opďż˝i pristup za razvoj kreativnosti, u nastavku teksta ďż˝u pojasniti ostale metode koje potiďż˝u kreativnost na razini "problem-to-problem", no uvijek u kontekstu opisanog pristupa.
Metoda "trik re�enica"

Metoda "trik reďż˝enica" (eng. sleight of mouth) se koristi primjenom razliďż˝itih perspektiva na bilo koju "izjavu o problemu". Zapoďż˝inje s nekim problemom za kojeg se traďż˝i rješenje ili nova perspektiva koja ďż˝e nam osigurati pomak. Nije vaďż˝no da li je problem osobne ili poslovne prirode, bitno je da ga se oblikuje u nekoliko rijeďż˝i. Na primjer: "Radni stol mi je uvijek neuredan", "Nikada neďż˝u ostvariti svoje mjeseďż˝ne ciljeve", "Umorniji sam nego inaďż˝e"... Metoda trik reďż˝enica na probleme primjenjuje odgovore iz 13 razliďż˝itih kutova kako bi se dobila drugaďż˝ija situacijska perspektiva. U primjeru problema neostvarenih mjeseďż˝nih ciljeva, odgovor tipa: "Više ďż˝eš zapeti sljedeďż˝i mjesec" osigurava pozitivan ishod. Drugi odgovor tipa: "Pa to uopďż˝e nije problem" oslanja se na osobne vrijednosti koje nekome mogu biti vaďż˝ne. Sljedeďż˝i odgovor tipa: "Nije vaďż˝no što neďż˝eš postiďż˝i cilj, nego je vaďż˝no što se toliko brineš" traďż˝i drugaďż˝iji ishod, dok odgovor tipa: "Moďż˝da ďż˝e sljedeďż˝eg mjeseca biti bolje" mijenja vremenski horizont. Odgovor: "To je kao kad ti pobjegne autobus, uvijek naiďż˝e drugi" se koristi metaforom, dok onaj tipa: "Moďż˝da zbog toga dobiješ otkaz" nudi negativne posljedice. Odgovor: "Pretpostavljam da je ďż˝ivot prepun neostvarenih ciljeva" odnosi se na opďż˝enitu perspektivu ili generalizaciju.