Kreativnost: Idejom do uspjeha

Maja Priselac Maja Priselac, PR Manager u tvrtki Indigo komunikacije završila je Fakultet politiďż˝kih znanosti u Zagrebu, smjer novinarstvo i odnosi s javnošďż˝u. Višegodišnje novinarsko iskustvo stekla je na Hrvatskoj radioteleviziji, Veďż˝ernjem listu te brojnim lokalnim medijima. Volonterka je Udruge Artus i ďż˝lanica Udruge Nikola Tesla - Genij za buduďż˝nost.

"Vidiš stvari; i kaďż˝eš - ZAŠTO, ali sanjam stvari koje nisu nikada postojale; i kaďż˝em - ZAŠTO NE" - George Bernard Shaw


Kreativnost dolazi od latinske rijeďż˝i „creatus“ što u doslovnom prijevodu znaďż˝i „koji je narasao“, pretpostavlja stvaranje neďż˝eg novog i originalnost, smatrana je jednostavnom pojavom, a zapravo je vrlo sloďż˝en proces. Isprva se pripisivala umjetnicima i knjiďż˝evnicima, a danas je vaďż˝an faktor gospodarstva, preduvjet razvoja i izazov lidera svake ozbiljne organizacije. Ona je kreativnost.

Kreativna povijest kreativnosti

Pojam i koncept kreativnosti mijenjao se kroz povijest. Sam termin pojavljuje se s kršďż˝anstvom. Tada rijeďż˝ „creatio“ postaje rijeďż˝ kojom se opisuje Boďż˝je stvaralaštvo. U doba prosvjetiteljstva kreativnost je spominjana ďż˝esto u teoriji umjetnosti, a povezivala se s konceptom mašte. Krajem devetnaestog i poďż˝etkom dvadesetog stoljeďż˝a vodeďż˝i znanstvenici poput Hermana von Helmoholtza i Henrija Poincaréa poďż˝inju javnu raspravu o svojim kreativnim procesima, a upravo njihove rasprave temelj su izuďż˝avanja Grahma Wallasa koji s Richardom Smithom u knjizi Art of Thought predlaďż˝e jedan od prvih modela kreativnih procesa. Prema tom modelu kreativni proces sastoji se od pet dijelova, pripreme, inkubacije, nagovještaja, prosvjeďż˝ivanja i potvrde. Arthur Kestler u knjizi The Act of Creation navodi tri tipa kreativnog pojedinca, Umjetnika, Mudraca i Šaljivďż˝inu, a upravo su sva tri tipa kreativaca, smatraju mnogi, potrebna u organizacijama.

Zašto smo kreativni?

Autori ďż˝lanka “Kreativna inovacija: moguďż˝i moďż˝dani mehanizmi” Kenneth M. Heilman, Stephen E. Nadeau i David O. Beversdorf navode kako se izrazito kreativne osobe od ostalih razlikuju po visokoj razini struďż˝nog znanja, sposobnosti divergentnog razmišljanja posredstvom frontalnog reďż˝nja mozga i sposobnosti moduliranja neurotransmitera poput norepinerfina. Frontalni reďż˝anj mozga smatra se odgovornim za stvaranje ideja, a temporalni za obradu, ispravljanje i procjenu ideja. Abnormalnosti poput depresije u frontalnom reďż˝nju smanjuju razinu kreativnosti, a obrnuto, abnormalnosti u temporalnom reďż˝nju poveďż˝avaju razinu kreativnosti.