Kako bih bolje objasnila što mislim pod pojmom struktura ponekad se koristim i primjerom prometa. Ljudi svakodnevno koriste svoje automobile. Promatrate li ponašanje cjelokupnog sustava uo�iti �ete da auti stoje u kolonama, staju na semaforima, poštuju znakovna pravila itd. Napravite li odmak i promotrite li sustav "sa strane", uo�iti �ete postojanje odre�enog obrasca, strukturalnog ure�enja kojeg ljudi tvore na pojedina�noj i kolektivnoj razini, koji osigurava postojanje specifi�nih normi i pravila cestovnog prometa.
COS: Hm... Ali, kada takva pravila ne bi bila prihva�ena tada ne bi uop�e postojala?
WO: Tako je. Kada ljudi ne bi poštovali prometnu signalizaciju mogli bi stvoriti druga�iju strukturu. Me�utim, to bi bilo jako opasno te tada nešto što poznajemo pod nazivom "prometni sustav" ne bi uop�e postojalo. Tako dolazimo do obilje�ja struktura: prepoznatljivost radi redovitog ponavljanja.
U organizacijama se kreiranje struktura obi�no doga�a u prostoru oko pozicije autoriteta. Ako pa�ljivo promotrite bilo koju organizaciju uo�it �ete obrasce povezane s klju�nim pitanjima: 1. Tko smije nešto napraviti?
2. Kada to smije napraviti?
3. Na koji na�in to smije napraviti?
4. Na koji na�in �e njegove aktivnosti biti nagra�ene?
Sve to utje�e na na�in rada ljudi, �ak i onda kada njihove aktivnosti rekreiraju te iste strukture.
COS: Gledano iz te perspektive, dozvolite mi da preformuliram Vaše pitanje. Klju�ni je problem, prema tome, utjecati na strukture kako bi same evoluirale i mijenjale svoje obrasce?
WO: To�no.
COS: Mo�ete li nam pobli�e opisati perspektivu iz koje ste promatrali predmetne probleme? Dodatno pojasniti kontekst i re�i zašto vas je to pitanje toliko zaintrigiralo?
© C. Otto Scharmer, 2005. For Croatia © Novem d.o.o.
Material drawn from web site www.dialogonleadership.org.
Republished by permission.
Prijevod i lektura: Increatus, Zagreb
Uredio: Marko Lu�i�