Gra�ani sustava

Peter M. Senge Peter M. Senge, predsjednik SoL-a, Society for Organizational Learning, profesor na MIT Sloan School of Management i partner u tvrtki Innovations Associates Inc. Autor je kapitalnog djela Peta Disciplina, osoba koju stru�na javnost dr�i "jednim od petorice najutjecajnijih ljudi u povijesti menad�menta".

U jesen 2002. godine ďż˝lanica uprave World bank Mieko Nishimizu zamoljena je da u sklopu proslave 50. obljetnice ulaska Japana u Bretton Woodski meďż˝unarodni monetarni sustav, uspostavljen nakon Drugog svjetskog rata, u svojoj domovini odrďż˝i govor. Nishimizu je s prisutnima podijelila tada svoje osobno razumijevanje teďż˝ine problema svjetskog siromaštva iznijevši pritom vlastitu perspektivu globalne situacije. Pri kraju govora u nekoliko je reďż˝enica sjajno saďż˝ela intenzitet povijesnog vremena u kojem ďż˝ivimo:

U ovom trenutku, buduďż˝nost nam se ďż˝ini posebno neizvjesnom i stranom. Od prošlosti se najoďż˝itije razlikuje po tome što je sama Zemlja postala relevantnom jedinicom za njezino oblikovanje. Diskriminirajuďż˝a pitanja koja oblikuju buduďż˝nost u osnovi su uvijek globalne prirode. Svi mi, stanovnici ovog planeta, neizbjeďż˝no sudjelujemo u mreďż˝i uzajamnih povezanosti: uzajamnog ekosustava, uzajamnog kretanja informacija, ideja, ljudi, kapitala, dobara i usluga te uzajamnog mira i sigurnosti. Istinski smo povezani zajedniďż˝kim tkanjem sudbine na planetu Zemlji.

Poticaji za izgradnjom i unapreďż˝ivanjem sposobnosti organizacijskog uďż˝enja uvijek su tradicionalno dolazi od strane onih pojedinaca koji organizacijskim promjenama nastoje pristupiti na uďż˝inkovitiji naďż˝in; od ljudi koji poduzeďż˝a nastoje uďż˝initi fleksibilnijima i otvorenijima na prilagodbe; od onih koji ďż˝vrsto vjeruju da poveďż˝anje financijskog kapitala iskljuďż˝ivo proizlazi iz rasta ljudskog i društvenog kapitala. Meďż˝utim, danas sve više svjedoďż˝imo formiranju nove skupine izvanjskih motivatora nastalih buďż˝enjem svijesti o našoj "zajedniďż˝koj sudbini na planeti" i sve jasnijim razumijevanjem ďż˝injenice kako smo dobrano zagazili u duboke i kompleksne izazove na podruďż˝ju društvenih promjena i organizacijskog uďż˝enja. Osobno vjerujem kako ďż˝e realni poticaji za korištenje pristupa organizacijskog uďż˝enja u bliskoj buduďż˝nosti nastajati upravo ispreplitanjem navedenih dviju sila: intrinziďż˝nih poticaja za poveďż˝anjem financijskog kapitala kroz rast i razvoj ljudskih potencijala te izvanjske motivacije u smislu osvještavanja potrebe da svi zajedno nešto uďż˝inimo na rješavanju goruďż˝ih problema globalne prirode.

Svaka organizacija na ovom svijetu komponenta je (dio) šireg sustava - industrije, nacionalnog gospodarstva, svjetskog gospodarstva – odnosno neke šire zajednice i šireg ďż˝ivuďż˝eg sustava. U tom smislu nije logiďż˝no misliti, iako se to ďż˝esto dešava, kako je moguďż˝e ostvariti blagostanje nekog poduzeďż˝a neovisno o tome u kakvom je stanju industrija, društvo i priroda u kojem ono djeluje i o kojima na koncu ovisi. U prošlosti su poduzeďż˝a te šire sustave uzimala "zdravo za gotovo" što se danas polako ali sigurno mijenja. Porastom svjesnosti o tome da organizacije, na pojedinaďż˝noj i kolektivnoj razini, snaďż˝no utjeďż˝u na te iste šire sustave posljedice tog odnosa u mnogome su dobile na znaďż˝aju. Neki od tih utjecaja kristalno su jasni, poput situacije kada se proizvodni pogon tvrtke preseli na novu lokaciju i time prouzroďż˝i veliku nezaposlenost u gradu ili kada primjerice elektrana ispušta dušikove i sumporne okside u atmosferu. Meďż˝utim, mnogi drugi, takoďż˝er veoma znaďż˝ajni utjecaji nastali u mreďż˝i sustavnih poveznica veďż˝inom ostaju neprimijeďż˝eni.