Potrošaďż˝i su u sve veďż˝oj mjeri svjesni kompleksnih trendova pa radi toga pritišďż˝u kompanije kako bi koristile tehnologije koje jamďż˝e odrďż˝ivost. Odgovornost se prebacuje na tvrtke sa zahtjevom da proanaliziraju sve etape u procesu dobave hrane. Potraďż˝nja za organskom i odrďż˝ivo - proizvedenom hranom sve više raste potiďż˝uďż˝i tako velike strukturalne napetosti: izmeďż˝u opsega zahtijevane svjetske proizvodnje s jedne strane te društveno i ekološko neodrďż˝ive poljoprivredne prakse s druge strane.

Promicanjem alternativnih procesa poljoprivredne proizvodnje potencijalno se mogu zanemariti vaďż˝na društveno-ekonomska pitanja, poput slobodnog pristupa trďż˝ištu za potrošaďż˝e, egzistencije farmera i njihovih obitelji te socijalnih prava radnika. Zaid Hassan saďż˝eto objašnjava logiku problema prehrambenog sustava:

Temeljni ciklus prehrambenog sustava na zapadu, etabliran tijekom posljednjih pedeset godina, izgleda otprilike ovako: sustav obiljeďż˝ava polagano poveďż˝avanje potraďż˝nje za hranom nakon ďż˝ega, kao odgovor proizvoďż˝aďż˝a, dolazi do hiperproizvodnje i posljediďż˝no tome, do prekomjerne ponude poljoprivrednih dobara na trďż˝ištu; preraďż˝ivaďż˝i hrane kupuju te proizvode i pri tome se udruďż˝uju kako bi potrošaďż˝ima ponudili najniďż˝u cijenu; raste opseg kultura koje se uzgajaju na velikim farmama što male farmere ostavlja bez posla; maloprodajna cijena hrane opada; mali proizvoďż˝aďż˝i kontinuirano propadaju; porast gradske populacije potiďż˝e stalni i kontinuirani porast potraďż˝nje za hranom. To je dominantna logika prehrambenog sustava koja pokreďż˝e obrasce u pozadini. Jedan je kritiďż˝ar o tome rekao: "Farmeri u sve veďż˝oj mjeri postaju tek puki proizvoďż˝aďż˝i sirovine za divovski sustav proizvodnje hrane. Oni više nisu, ni na koji naďż˝in, proizvoďż˝aďż˝i hrane".



Tekst u cjelosti objavljen u stru�nom �asopisu qLife...