Va�nost uvjeta

Su�tina Scheninog pristupa sa�eta je u slijede�em: dosti�i situaciju u kojoj svaku zaposlenik podr�ava viziju kompanije... To je �TO treba u�niti, ali KAKO je druga pri�a. On je nau�io jezik, uo�io �to ljudi vole i bio neprestano s njima. On je s ljudima razgovarao, on ih je slu�ao i poku�ao razmjeti. Nakana mu je bila posve jasna. Svatko u kompaniji treba prihvatiti nastojanja kompanije kao svoje nastojanje, dakako u onom djelu u kojem radi i SURA�UJE s drugima. U su�tini on je sura�iao sa svima pa su i drugi sura�ivali. Za njega je komunikacija bila povezivanje. Svatko tko smatra da �e ra�unalna tehnologija povezati ljude, pobolj�ati komunikaciju, prevariti �e se. Utro�e se ogromni novci za ra�unala a da ljudi ostanu nepovezani. Ljudi ne nau�e sura�ivati a to je va�nije nego znati raditi na ra�unalu. Dakako da �e trebati ra�unalo, ali ako se znaju povezati. Chistiano je stvorio uvijete u kojima su ljudi mogli zadovoljiti svoje osnovne potrebe. Te potrebe genetski su zadane i to je na�a unutarnja motivacija. Motiviranje ljudi je zavr�eno oplodnjom mu�ke i �enske stanice koje svaka donosi polovinu genetskih zapisa koji se povezuju u posve novo ljudsko bi�e. S motivacijom je time zavr�eno, za one koji znaju �to je motiacija. Sada preostaje stvarati UVJETE u kojima �e do�i do izra�aja genetski zapis. Ko�tica tre�nje u sebi sadr�i sav genetski materijal. Ako se na�e u uvjetima u kojima sve UZME iz okoline �to joj treba, posati �e velika tre�nja prekrasnog cvijeta i jo� ukusnijeg ploda. Ukoliko iz okoline ne uzme �to mu joj je potrebno, biti �e mala tre�nja, s malo plodova ili ne�e uop�e niknuti. �ovjek je biolo�ko bi�e. Upravo stoga sustavi koji uklju�uju ljude funkcioniraju po biolo�kim zakonistima o kojima malo znamo. Istra�iva�i biolozi, biopsiholozi i neki psiholozi znaju mnogo o tome pa bi od njih trebalo i u�iti