Hrvatska 2020

Velimir Srića Velimir Srića redovni je profesor Ekonomskog fakulteta u Zagrebu i gostujući profesor na UCLA, Los Angeles. Završio je MBA program na Columbia University u New Yorku, jednoj od vodećih svjetskih menadžerskih škola, a doktorirao na području menadžerskih informacijskih sustava. Osim u SAD, kao gostujući profesor predavao je u Kini, Mađarskoj, Sloveniji, Bosni i Austriji. Autor je 36 knjiga i preko 300 znanstvenih i stručnih članaka. Jedan je od osnivača hrvatskog Europskog pokreta, počasni je član Hrvatskog helsinškog odbora i Rimskog kluba. Dobitnik je niza domaćih i međunarodnih nagrada od, Fulbrightove i Eisenhowerove stipendije, Zlatnog pera Hrvatskog novinarskog društva do nagrade "Mijo Mirković" i Strossmayerove nagrade za znanost. Kao konzultant surađuje s brojnim svjetskim i hrvatskim tvrtkama. Ekspert je Svjetske banke za područje upravljanja promjenama. Objavio je zbirku pjesama "Razne igre" i roman "Privatne istrage".

Zamislite da ste sjeli u vremeplov i upravo posjećujete Hrvatsku budućnosti. Godina je 2020. Uspješna marketinška kampanja prezentiranja zemlje kao pionira bioinformatičkog turizma učinila nas je najinteresantnijim odredištem istraživača novog stila života temeljenog na zdravlju, povećala interes za našom organskom hranom, maslinovim uljem, vinom, sanatorijima i zdravstvenim hotelima.

U deset godina sagrađene su kaskadne retencije na Savi kod Zagreba. Sa četiri brane i s hidroelektranama od Bregane do Prečkog grad je dobio reguliranu rijeku, besplatnu struju za javnu rasvjetu, četiri rekreacijska jezera veća od Jaruna i sigurnu građevinsku zonu uz Savu s najljepšim pogledom te bogatom infrastrukturom muzeja i igrališta za djecu. Zagrebački Gornji grad postao je depolitizirano turističko središte s mnoštvom restorana, noćnih klubova i turističkih sadržaja, a državne institucije su preseljene u za to preuređene prostore bivše sveučilišne bolnice na Laništu.

Dubrovnik je postao politički i obrazovni centar jugoistočne Europe sa snažnim međunarodnim sveučilištem i regionalnim centrima EU, UN i NATO za ekologiju, ljudska prava, diplomaciju i vojnu strategiju.

Hrvatsko zagorje otvorilo je originalnu brdsku cestu za bicikle, konje i kočije kojom brojni europski turisti putuju od dvorca do dvorca, tragovima srednjeg vijeka. Dvorci su preuređeni u hotele i zabavne parkove, organizirajući posjetiteljima edukaciju, kongresni turizam i zdravstvene usluge.

Bivši vojni objekti i odmarališta uz Jadran postali su campusi vodećih svjetskih sveučilišta u kojima se odvijaju ljetni obrazovni programi, kombinirani s međunarodnim sportskim igrama od jedriličarstva i vaterpola do mačevanja i golfa.

U suradnji s njemačkim investitorima na ličkoj je visoravni otvoren ogromni zabavni park Tragovima Winetoua koji nudi turizam planinskog zraka, ličke hrane, rafting i istraživanje prirode.

Hrvatska je uspješno realizirala projekt Otoci znanja koji je obuhvatio Veliki Brijun (Europski centar Nobelovaca), Prvić (Svjetska poduzetnička akademija), Koločep (Centar genetičkog inženjeringa) i Susak (Međunarodni etnološki institut).