Uvodnik: qLife No. 16: DRUŠTVO ZNANJA

Marko Lučić Marko Lučić, urednik i član uprave stručnog časopisa qLife i portala Quantum21.net.

Iako ga Peter Drucker prvi puta spominje davne 1969. godine, sve do prijelaza 20. u 21. stoljeće društvo znanja bilo je relativno nepoznatim pojmom. Međutim, tada je Druckerova koncepcija - prvo u svijetu, a potom i u Hrvatskoj - postala vrućom temom stručne javnosti i medija ostavši takvom do danas. Gotovo da nema dana da nešto ne čujemo, pogledamo ili pročitamo o "Hrvatskoj u 'društvu znanja'".

Razgovarajući među sobom, s partnerima, klijentima i drugim dionicima, u redakciji portala Quantum21.net i časopisa qLife i sâmi smo se nebrojeno puta dotakli društva znanja, sve dok kolega nedavno nije upitao: "Ljudi, što 'društvo znanja' uistinu jeste?" Iako se njegovo pitanje na prvu ruku činilo neumjesnim budući da, naravno, svi mi jako dobro znamo o čemu se tu radi, tijekom dijaloga na vidjelo su izašli različiti mentalni modeli što nas je ponukalo da se uhvatimo proučavanja literature i dovelo do interesantnih spoznaja.

Shvatili smo naime kako društvo znanja u svojim umovima izjednačujemo s ekonomijom znanja što je pogrešno, budući da je potonji termin užeg opsega te pored ostalog zapravo predstavlja tek jedan od elemenata šireg pojma društva znanja. Dok se ekonomija znanja bavi tek jednom vrstom znanja, tzv. "djelatnim znanjem" (eng. knowledge "to do"), društvo znanja takav pristup smatra preuskim jer iz razmatranja izuzima ključnu kategoriju "kvaliteta života". Dok se ekonomija znanja bavi generiranjem i apliciranjem znanja radi stvaranja novih proizvoda i usluga koji osiguravaju nova tržišta, te inovacijama koje pojeftinjuju postojeću proizvodnju i povećavaju produktivnost, društvo znanja ide šire i kaže: "U redu, radi se o gospodarskim temeljima zajednice. No, što je s drugim kategorijama poput kulture, osobnog rasta pojedinca, sigurnosti, demokratizacije, globalizacije i univerzalizma znanja i obrazovanja?" Dok se ekonomija znanja fokusira na korištenje tehnologije i masovnu proizvodnju znanja radi stvaranja vrijednosti u cjelokupnom ekonomskom vrijednosnom lancu, društvo znanja usmjerava se na osiguranje visoke kvalitete života i visoke razine sigurnosti života svih članova zajednice. Riječju, ekonomija znanja može se dizajnirati i izgrađivati dok se društvo znanja mora živjeti.

Društvo znanja zapravo predstavlja novu vrstu društva u nastajanju koju neki stručnjaci nazivaju postkapitalizmom. U tom novom društvu osnovni ekonomski resursi - ili ekonomskim rječnikom rečeno "osnovna sredstva proizvodnje" - prestaju biti kapital i prirodni resursi (u ekonomskoj terminologiji "zemlja" i "rad"). Osnovni ekonomski resurs postaje znanje. Produktivna alokacija "kapitala" i "rada" – ključna poluga bilo klasične, marksističke, kejnezijanske ili neoklasične ekonomske teorije – prestaje biti osnovnom aktivnošću stvaranja novih vrijednosti radi toga što se nove vrijednosti sada stvaraju isključivo povećanjem produktivnosti inovacijama, odnosno primjenom znanja u radu.