Društvo znanja: ulazak u postkapitalističku eru?

Marc Luyckx Ghisy Marc Luyckx Ghisy, doktor znanosti, matematičar, filozof iteolog, član World Business Academy. Marc je direktno surađivao s predsjednicima Europske komisije, prvo s Jacquesom Delorsom, a kasnije sa Jacquesom Santerom kao član grupe za "Napredna istraživanja" zadužene za preispitivanje etičke, kulturalne, religijske i političke dimenzije stvaranja Europske Unije u kontekstu promjene svjetonazora i svitanja "društva znanja".

Početkom 2012. godine čovječanstvo širom svijeta osjetilo je da se nešto mijenja. Većina ljudi svjesna je kako će naša djeca živjeti u sasvim drugačijem svijetu od današnjeg. Povjerenje običnih građana u institucije dominantnog ekonomskog poretka u vidu nacionalnih država, europskih institucija i velikih banaka iz dana u dan sve je manje.

Mnogi mislioci i uglednici govore o tome kako bi trebalo osmisliti novu ekonomsku paradigmu, vodeći se pritom načelima održivosti i socijalne inkluzivnosti čime zapravo javno izražavaju mišljenje ogromne većine stanovinika svih europskih zemalja.

Ovaj članak započinjem upravo na tim postavkama:

1. Istina je da moramo osmisliti novi ekonomski sustav, znatno humaniji i ekološki osvješćeniji. Moramo itekako voditi računa o osiguranju istinske održivosti jer nam u protivnom prijeti kolektivno samoubojstvo.

2. Možda bi koncepcije ekonomije znanja i društva znanja mogle, barem djelomično, manifestirati taj novi ekonomski sustav budući da su utemeljene na novoj ekonomskoj paradigmi.

3. Ekonomija znanja doista bi mogla biti održiva jer se zasniva na kvalitativnom rastu kada su poduzeća primorana iskreno i proaktivno djelovati u cilju ostvarenja održivosti i socijalne inkluzivnosti da bi osigurala porast vrijednosti vlastite nematerijalne imovine na burzi. Po prvi puta u povijesti javljaju se snažni poticaji za uspostavu održivog svijeta.

4. Nova ekonomija zapravo predstavlja novu ekonomsku paradigmu jer radikalno mijenja osnovna sredstva za proizvodnju, što znači da mijenjamo i naš pogled na svijet. (Karl Marx)

5. Može se ustvrditi kako najmanje 40% gospodarstva EU već danas posluje na principima nove ekonomije.

6. Najveći problem europskih vlada ogleda se u tome što su one formalno potpisale i platile ulazak u novo društo znanja još 2000. godine (Lisabonska strategija i Europa 2020.), ali kao da ne shvaćaju da se radi o posve novoj ekonomskoj logici. Osim Finske, nijedna druga europska vlada nije inicirala ozbiljne rasprave o ekonomiji znanja, možda zato što pokušavaju uliti "novo vino" (novu paradigmu) u stare "industrijske flaše" (tradicionalni pristup poslovanju).

7. U novoj ekonomiji doista se gotovo sve mijenja. Proces stvaranja vrijednosti, sredstva za proizvodnju, menadžment, priroda trgovine, strategije, metode mjerenja vrijednosti, priroda rasta, patenti, struktura tvrtki, transparentnost i etika. Sve je drugačije! Riječju, pred vratima smo potpuno novog svijeta.