Hrvatska u društvu znanja

Marc Luyckx Ghisy Marc Luyckx Ghisy, doktor znanosti, matematičar, filozof iteolog, član World Business Academy. Marc je direktno surađivao s predsjednicima Europske komisije, prvo s Jacquesom Delorsom, a kasnije sa Jacquesom Santerom kao član grupe za "Napredna istraživanja" zadužene za preispitivanje etičke, kulturalne, religijske i političke dimenzije stvaranja Europske Unije u kontekstu promjene svjetonazora i svitanja "društva znanja".

Još uvijek se dobro sjećam te davne 1994. godine kada je Jacques Delors, tadašnji predsjednik Europske Komisije, naredio Grupi za napredna istraživanja kojoj sam i sâm tada pripadao, da istraži recentne trendove u svijetu te potom napiše "Bijelu knjigu o rastu, konkurenciji i zapošljavanju - izazovi i putovi u 21. stoljeće". Nakon godina napornog rada, u tom značajnom dokumentu po prvi je puta zaključeno kako se "...Europa hitro kreće od industrijskog prema 'društvu znanja'". U skladu s time, grupa je izradila poseban program koji je sadržavao različite inovativne mjere i aktivnosti koje je trebalo implementirati na područjima porezne politike, edukacije i obrazovanja te redizajna tradicionalnog modela rasta.

Potom su u Lisabonu, na sastanku Europskog vijeća u ožujku 2000. godine, čelnici vlada i država članica Europske unije postigli dogovor o zajedničkom strateškom cilju prema kojemu bi "...EU do 2010. godine trebala postati najkonkurentnijim i najdinamičnijim gospodarstvom svijeta koje će biti utemeljeno na znanju, održivog gospodarskog rasta, najveće stope zaposlenosti i snažne gospodarske i socijalne kohezije". Radi postizanja tog cilja usvojena je tzv. Lisabonska strategija, odnosno Lisabonska agenda, s programom koji povezuje kratkoročne političke inicijative sa srednjoročnim i dugoročnim gospodarskim reformama zagovarajući što hitriju izgradnju "društva znanja" . Ta strategija, koja se dalje razvijala na sljedećim sastancima Europskog vijeća, zasniva se na ovim segmentima:

1. Gospodarski segment, kojim se priprema tranzicija prema konkurentnom, dinamičnom i na znanju zasnovanom gospodarstvu. Naglasak je na potrebi stalnih prilagodbi promjenama u informacijskom društvu te u poticanju razvoja i istraživanja.

2. Socijalni segment je usmjeren na modernizaciju europskoga socijalnog modela koji bi se trebao dostići povećanim ulaganjima u ljudske resurse i oštrom borbom protiv socijalne isključivosti. Od država članica očekuje se snažno investiranje u obrazovanje i osposobljavanje te provođenje aktivne politike zapošljavanja čime se olakšava izgradnja gospodarstva utemeljenog na znaju, ključne sastavnice "društva znanja".

3. Ekološki segment je naknadno usvojen na sastanku Europskog vijeća u Göteborgu u lipnju 2001. godine, a upozorava na činjenicu da gospodarski rast treba uskladiti s razumnim korištenjem prirodnih resursa.