Stvaranje zajednice lidera

Izgradnja zajedništva u grupi vodećih ljudi UBFA započela je za prvog okupljanja u Guilinu u Kini, 2003. godine, kroz intenzivne razgovore o privatnom i poslovnom životu. Zajedništvo se kroz godinu nastavilo njegovati te je potom preneseno na indijsko studijsko putovanje:

Duboko sam povezan s UBFA timom. Osjetio sam neku čudnu povezanost, iako nisam poznavao polovicu prisutnih. Zaista mi je teško to objasniti, možda najbolje terminom 'osjećaj jednote'. Čudno je i to što je osjećaj ostao čak i onda kada više nismo bili zajedno. Lijep je to osjećaj. Iskusio sam ga prvi puta izvan obiteljskog kruga. Možda ljudi baš to nazivaju 'osjećajem zajedništva'.

Najveća promjena dinamike grupe nakon Guilina ogledala se u čvrsto odluci lidera da se napokon usmjere prema zajedničkom cilju stvaranja zajednice ili "obitelji" kako su je oni nazivali. Indijac, izvršni direktor jedne autonomne poslovne jedinice, o tome je rekao: "Ranije smo bili tek profesionalci... Djelovali smo u okviru definirane funkcionalne odgovornosti. Danas smo nešto sasvim drugo; veliki tim koji funkcionira po načelima obitelji. Sve je počelo na dijaloškim sastancima kada smo jasno i transparentno komunicirali, svim zainteresiranim dionicima, naše stvarne namjere. Svakog tromjesečja sastajali smo se s mladim menadžerima kako bi prodiskutirali sporna pitanja, bilo u vezi brendova, ljudi ili klijenata. Sada je mnogo toga jasnije. Vjerujemo kako smo značajno napredovali u kontekstu ključnih marki što dokazuju novi proizvodi na koje smo izuzetno ponosni."

Koji su ključni koraci u stvaranju zajednice lidera? Na koji način studijsko putovanje tome doprinosi? Iz iskustva tvrtke Unilever Bestfoods Asia naslućuju se četiri osnovna principa izgradnje takvih zajednica.


1. Samospoznaja i predanost

Proces započinje onime što Chris Argrys (1992.) naziva psihološkom predanošću koja nastaje iz samospoznaje i slobodnog izbora da se povezujemo s drugima. Mnogi korporativni programi nastoje razvijati samosvijest lidera pomoću testova osobnosti, metode 360°Feedback, coachinga i nebrojenih oblika iskustvenog učenja. Osobne refleksije o privatnom životu i podjela životnih iskustava s kolegama također služe istoj svrsi pomažući stvaranju osjećaja opće humanosti u timu lidera (Myrvis i Ayas, 2003.). Putovanje u Indiju otvorilo je vrata novim pogledima na ljudsko iskustvo osiguravši liderima UBFA priliku da svoju osobnost sagledaju iz svježe perspektive, što se lijepo iščitava iz jednog komentara:

Ovo fantastično iskustvo navelo me da zastanem i razmislim o tome tko sam ja i koja je svrha mojeg postojanja. Gajio sam različite impresije o sebi smatrajući ih stvarnima da bi potom iskusio kako nestaju... Rekao sam sebi da bi trebao prestati intelektualizirati o tome što bi trebao činiti te umjesto toga provoditi misli u djela budući da ću samo tako, duboko u to vjerujem, postati boljim čovjekom. Nakon što smo posjetili te ljude u Indiji i iz prve se ruke upoznali s njihovom predanošću i nesebičnim služenjem... budimo iskreni, neko vrijeme osjećao sam se nelagodno. Nakon što sam vidio koliko su posvećeni obučavanju slijepih, izgradnji bolnica i škola... koliko su posvećeni njegovanju bolesnih i nemoćnih, brizi za siromašne... u meni se javio osjećaj nelagode i krivnje. Zapitao sam se: 'Činim li nešto pogrešno kada ne mogu kao oni nesebično služiti?'
 
2. Grupni dijalog

Izgradnja zajedništva i zajedničko učenje zahtijevaju da lideri razviju sposobnost otvorenog dijalogiziranja, neovisno o komunikacijskim barijerama stvorenim zbog moći i politike. Iskustva lidera UBFA s prvim pokušajima zajedničkog promišljanja pomoću dijaloga u Kini u najboljem slučaju su bila podijeljena. Suprotno tome, u Indiji su se svojski trudili autentično razgovarati, koristiti komentare drugih, uljudno propitivati tuđe stavove i podupirati izviranje novih misli i namjera. "Prošle godine bilo nam je jako teško. Bolno nam je bilo otvoreno razgovarati jer smo se slabo poznavali. Ove godine riječi su tako lako tekle. Sve smo više svjesni koliko smo povezani," rekao je jedan od sudionika. Proces je sazrijevao do točke kada ga se može nazvati kolektivnim promišljanjem. "Vrlo smo ozbiljni kada govorimo o izgradnji ove zajednice, u bilo kojem kontekstu", dodao je drugi, "stoga si ostavljamo vremena polako napredovati kako bi ostvarili cilj."

Čime je potaknuta tako nagla pojava otvorene komunikacije? Vrijeme provedeno zajedno i veća prisnost bez sumnje su bitni. Osim toga, otvorenost u komuniciranju potaknuta je i uvježbanošću u vođenju dijaloga, iskustvom u razmjenjivanju osobnih informacija i iskazivanju osobne ranjivosti, kao i određenom psihološkom sigurnošću stečenom za prethodnih susreta. Iako su azijskim liderima neke norme izgradnje zajednice "u krugu" – otvoreno iznošenje vlastitih stavova, aktivno slušanje, osvrtanje na teška pitanja i iskrenost - u početku bile "strane", kasnije su na njih pozitivno reagirali (Mirvis, 2002.).

Naše je mišljenje kako se još jedan čimbenik pokazao važnom temom studijskog putovanja. "Odlazak u Indiju smatram najbogatijim životnim iskustvom. U meni se probudila svjesnost o svrsi i vrijednostima života. Vrijeme provedeno u kvalitetnim razgovorima i razmjenjivanju iskustava s kolegama omogućilo mi je da bolje razumijem važnost zajedništva i svrhu samog putovanja. Osjećam da smo svi mi, kao zajednica UBF Azija, na ispravnom putu," rekao je jedan od sudionika.


3. Istraživanje svrhe

Također ključno važno za stvaranje zajedništva - a ujedno i implicitni cilj UBFA iskustva – ono je što Peter Vail (1996.) naziva "svrhonomijom" odnosno, jednostavno rečeno, osmišljavanjem misije i vizije. Tijekom studijskog putovanja u Indiju često se reflektiralo i razgovaralo o povezivanju proživljenih iskustava i dobivenih spoznaja s korporativnom misijom UBFA. Obratimo pozornost na neke refleksije:

Povezivanje sa siromaštvom u Indiji podsjeća nas da kompanija UBFA mora biti društveno odgovorna. Moramo izgraditi uspješni biznis i pritom prihvatiti našu društvenu odgovornost. Moramo zaštiti prirodu i olakšati ljudima život u siromaštvu... Intrigantno je to što će nam upravo takvo ponašanje osigurati dugoročni razvoj biznisa!

Vjerujete li da podizanje svijesti o važnosti zajedništva može učiniti svijet boljim tada ćete se, bez razmišljanja i od srca posve angažirati, ne razmišljajući pritom 'ima li tu nešto za mene'. Ovakav pristup u cijelosti mijenja paradigmu našeg poslovanja. Umjesto da 'prodajemo kupcima', UBFA sada 'služi zajednici'.

Dugo vremena mučio sam se razumjeti koncepciju zajedništva u korporacijama poput naše. No, iz dana u dana otkrivao sam nove slojeve razumijevanja. Doista se radi o moćnoj ideji, još je uvijek upijam u sebe. U njoj sam otkrio dublji smisao života. Implementacija programa u stvarnom životu uistinu me dirnula, nakon što sam vidio i osjetio volontiranje, odanost, požrtvovnost, neiskvarenost, iskrenost, razumijevanje, lojalnost, privrženost, brižnost, odgovorno surađivanje, ispunjenost i druge vrijednosti. Na isti način na koji mi je obitelj središte privatnog života, kompanija u kojoj radim trebala bi postati središtem mojeg profesionalnog života.

Smatram da istinsko zajedništvo nastaje kao posljedica potpune jasnoće svrhe.