Uvodnik: qLife No.22: KAPITALIZAM 3.0

Miljenko Cimeša Miljenko Cimeša, predsjednik SoL Hrvatska i SoL konzultant. U fokusu pozornosti su mu pitanja vođenja dubokih organizacijskih i društvenih promjena. U svom radu nastoji povezati metode strateškog upravljanja sa novim kompetencijama kao što su sistemsko razmišljanje, produktivna komunikacija i kreiranje vizije.

Kapitalizam, kao prevladavajući društveno-gospodarski sustav svijeta, u dubokoj je krizi. Nakon što smo ga desetljećima veličali zbog pozitivnog utjecaja na gospodarski rast, sve smo svjesniji njegovih negativnih nusproizvoda koji doslovce prijete opstanku čovječanstva: rastućem siromaštvu, nezaposlenosti, nejednakoj raspodjeli dohotka, nestanku srednje klase, ali i devastaciji prirodnih resursa te globalnom zatopljenju koji prijete miru i stabilnosti u svijetu. Budući da se navedeni trendovi nalaze u fokusu mainstream medija, rastući osjećaj apatije, beznađa i fatalizma u najširoj javnosti ne predstavlja neki neočekivani ishod.

No, kao i obično, stvari nisu jednoznačne. Osim gore nabrojenih negativnih trendova, širom svijeta događaju se brojne bottom up inicijative. Promjene kakve su kapitalizmu potrebne već se događaju! Institucije kao što su Presencing Institute, Society for Organizational Learning, Reos Partners, Generon Consulting, MIT, GIZ i mnoge druge, okupljaju "agente promjena" pokrećući širom svijeta brojne inicijative za promjene. Njihovi rezultati još uvijek nisu vidljivi na globalnoj razini. Za sada. U mainstream medijima. Međutim, nitko ne može procijeniti koliko smo udaljeni od "točke preokreta" nakon koje više ništa neće biti kao što je bilo. Stoga se s pravom može govoriti o sve jačem osjećaju da trenutačna kriza kapitalizma predstavlja veliku šansu za temeljitu transformaciju društva.

Tekstovi objavljeni u ovom broju qLifea rezultat su promišljanja različitih autora. Unatoč tome, uzeti zajedno nude interno konzistentnu i logičnu sliku svijeta - onakvog kakav jest i onakvog kakav bi mogao i trebao biti.

Osim toga, pozivaju na akciju, na pokretanje dubokih promjena i kod nas u Hrvatskoj budući da je Hrvatska, kao dio svijeta, također suočena s globalnim izazovima. Međutim, osim "zajedničkih", u Hrvatskoj imamo i niz specifičnih problema: dugotrajnu recesiju, pad konkurentnosti, rast nezaposlenosti, pad životnog standarda, širenje siromaštva (političke elite uopće nisu svjesne "socijalne bombe" koja bi kroz izvjesno vrijeme mogla rezultirati epidemijom siromaštva), energetsku neučinkovitost gospodarstva i domaćinstava, ovisnost u uvozu energije i hrane, što nas umnogome izlaže riziku vanjskih šokova.