Marko Lučić: Na trećem qCaffeu razgovarat ćemo o kapitalizmu, prevladavajućem društveno-gospodarskom sustavu svijeta, koji je očito u dubokoj krizi. Nakon desetljeća veličanja zbog neosporno pozitivnog utjecaja na gospodarski rast, sve smo svjesniji njegovih negativnih posljedica koje doslovce prijete opstanku čovječanstva: rastućem siromaštvu, nezaposlenosti, nejednakosti u primanjima, nestanku srednje klase te devastaciji prirodnih resursa i globalnom zatopljenju koji prijete ekološkom katastrofom. Je li Marx bio u pravu kad je tvrdio da će kapitalizam na koncu neizbježno biti razoren unutarnjim proturječnostima koje sam stvara? Slažemo li se da se postojeći sustav urušava, da se primiče svom kraju?
Vlatko Cvrtila: Ne bih rekao da se kapitalizam bliži svome kraju. Kapitalizam je vrlo vitalan, a najbolje funkcionira nakon krize. Neki autori smatraju da vitalnost proizlazi iz slobodnog tržišta, no mislim da nije riječ samo o tome. Ljudi se u krizi osvještavaju. Potom na temelju novih spoznaja stvaraju neke nove pretpostavke.
Stoga vjerujem da kapitalizam neće propasti, već da će se transformirati. Neće to biti neki "novi kapitalizam", ali će zasigurno biti drugačiji. I prije je bilo kriza nakon kojih bi uslijedio oporavak, samo što su danas ciklusi sve kraći. Bitno obilježje trenutačne krize ogleda se u tome da su države dopustile tržištu da se samo regulira, bez njihova uplitanja. To se i dogodilo, samo što je država dodatno javnim novcem financirala oporavak financijskog sektora jer je to bilo politički prihvatljivo, ugrozivši pritom socijalne programe i uništivši srednji sloj.
Zvonimir Antičić: Vlatko je upravo ukazao na paradoks modernog kapitalizma. U SAD-u se počelo događati nešto što je kapitalizmu posve strano - prvo je George Bush državnim novcem spasio General Motors, a potom Obama banke, čime je stvoren obrazac bez presedana: profit je privatiziran, a gubici su socijalizirani, odnosno postali su javni!
To nije kapitalizam, već državni intervencionizam za spašavanje odabranih u uvjetima slobodnog tržišta. Pritom treba reći da je slobodno tržište, kao često korištena fraza, velika iluzija. Slobodno tržište ne postoji jer je svako tržište regulirano i definirano. Probajte uvoziti pivo u SAD pa ćete vidjeti kako "slobodno tržište" doista funkcionira. Osim toga što ćete se susresti s raznim državnim nametima i ograničenjima, vjerojatnost da ćete o svojim namjerama morati porazgovarati s "Tonyjem iz obitelji Marconi", koja se tim poslom bavi čitavo stoljeće, veoma je velika.