Miljenko Cimeša: Osim do sada navedenog, u kontekstu nestanka srednjeg sloja spomenuo bih i ključnu ulogu sindikata. Krupni kapital uništio je u SAD-u sindikate pa se nacija sada suočava s problemom polaganog nestanka najvitalnijeg segmenta društva te, posljedično tome, i značajnog smanjenja potražnje za najrazličitijim robama i uslugama.

ZA: Problem krize postojećeg kapitalističkog sustava povezan je i s globalizacijom. Iako je globalizacija u naznakama postojala od pamtivijeka - primjer je recimo uvoz začina - danas se odvija iznimnom brzinom.

VC: Globalizacija je dovela do velikog transfera bogatstva. Prije desetak godina milijardere smo susretali isključivo na Zapadu, a danas ih na stotine ima na Istoku. Dakle, transfer bogatstva stvorio je i novu političku moć na globalnoj razini pa se sada stvari drugačije reguliraju. Na Zapadu se raspravlja o tome kako spasiti kapitalizam, njegovu društvenu, ekonomsku, socijalnu i ekološku strukturu, jer se zbog tog transfera bogatstva osjećamo ugroženi. Financijske institucije Zapada više nemaju sredstava za ulaganje u razvoj. Primjerice, MMF je nedavno posudio novac od Kine kako bi mogao transferirati kredite. Dakle, dolazi do preokreta. Pitanje je koliko mi uopće razumijemo što se događa, a kamoli da smo spremni odgovoriti na ta kretanja.

IS: Europski znanstvenici kažu da su svjesni što se događa u svijetu. Nažalost, slažu se u tome da se pokrenuti procesi više ne mogu zaustaviti. Izgleda da se sustav urušava iznutra jer mi ne primjećujemo opasnost, a kada je i primijetimo, ne želimo je prihvatiti. Još uvijek živimo u zabludi da je demokratsko-kapitalistički sustav jedino dobro rješenje. Pa ipak, osobno vjerujem da će nas obrazovanje izvesti iz ove situacije.

ML: Povezanost kapitalizma i globalizacije vidim kroz metaforu "velike ribe koja jede malu". Naime, kompanije koje su se učinkovito probile na otvoreno svjetsko tržište, ostvarile su ekonomiju obujma pa ih je zbog toga sada teško zaustaviti. Širom svijeta malo tko im se može suprotstaviti pa kupuju sve što im dođe pod ruku, postajući tako sve veće i veće. Naravno, vlasnici tih kompanija obično dolaze iz uskog kruga najbogatijih ljudi pa, sa širenjem njihovih kompanija, oni postaju još bogatiji. To je mehanizam kojim globalizacija podupire rast koncentracije kapitala.