Podizanje održivog gospodarstva

Gar Alperovitz, Herman E. Daly Gar Alperovitz, profesor političke ekonomije na  University of Maryland, osnivač Harvard’s Institute of Politics, autor brojnih znanstvenih i stručnih tekstova objavljenih u The New York Timesu, The Washington Postu, The Los Angeles Timesu i drugim tiskovinama. Autor je bestselera America Beyond Capitalism.   

Herman E. Daly, stručnjak na području ekonomike ekoloških procesa, profesor na College Park, University of Maryland, dobitnik nagrade Right Livelihood Award. Autor je sedam kjniga među kojima i bestselera Beyond Growth.

Današnji kapitalizam, kao prevladavajući društveno-gospodarski model svijeta, zasniva se na brojnim pretpostavkama o tome kako svijet funkcionira, što je to gospodarstvo i koja je njegova konačna svrha (Tablica 1). Navedene pretpostavke nastale su u prošlosti, u kontekstu tzv. praznog svijeta koji je obilovao prirodnim kapitalom, dok istovremeno tzv. stvorenog kapitala (engl. built capital) nije bilo dovoljno. Riječ je o vremenskom razdoblju kada ljudi nisu previše brinuli o ekološkim eksternalijama industrijske proizvodnje jer je prevladavalo mišljenje da su one relativno male i u konačnici u cijelosti rješive. Stoga se činilo razumnim cjelokupnu pažnju ljudskog društva preusmjeriti na rast tržišnoga gospodarstva, mjeren BDP-om kao primarnim pokazateljem blagostanja ljudi, što je tada uistinu imalo nekakvog smisla. Tako se dogodilo da se svjetsko gospodarstvo, gotovo opsesivno, posvetilo kontinuiranom povećanju proizvodnje i potrošnje raznih dobara i usluga.

Međutim, od tih prvih dana kada je kapitalizam ugledao svjetlo dana, svijet se dramatično promijenio. Zemlja je preplavljena sve brojnijim stanovništvom, stvorenim kapitalom i drugom infrastrukturom. Zbog pojave novog konteksta, od nas se sada traži rekonceptualizacija gospodarstva i njegove temeljne svrhe. Sve očitijom postaje nasušna potreba promjene glavnog cilja; od materijalističkog rasta mjerenog BDP-om cilj bi sada trebali definirati kao "kontinuirano održivo unapređenje blagostanja i kvalitete života ljudi i drugih bića na planetu".

U kontekstu prethodno navedene nove svrhe gospodarstva moramo imati na umu da su materijalistička potrošnja i BDP samo jedno od više sredstava za realizaciju tog cilja. Naime, drevna učenja, kao i novija psihološka istraživanja, podučavaju nas kako prevelika usmjerenost na materijalističku potrošnju zapravo ugrožava blagostanje. Dakle, prije svega moramo bolje razumjeti čimbenike koji najviše pridonose SHW-u, odnosno održivom blagostanju čovječanstva (SHW - Sustainable Human Well-being) koji se prije svega kriju u prirodnom i društvenom kapitalu. Potom trebamo razlikovati stvarno siromaštvo, u smislu niske kvalitete života, od smanjene kvalitete života uzrokovane niskim primanjima. Na kraju, moramo stvoriti novu viziju gospodarstva, definirati njegovu svrhu i osmisliti novi model poslovanja koji će uzeti u obzir novonastali kontekst "ispunjenog svijeta".