Odr�iva budu�nost

Domagoj Raďż˝iďż˝ Domagoj Raďż˝iďż˝, partner u investicijsko-konzultantskoj tvrtki Mreďż˝a znanja. Radi kao istrďż˝ivaďż˝ i konzultant za tvrtke, javni sektor i meďż˝unarodne organizacije. Autor je pedesetak publikacija iz podruďż˝ja ekonomije, poduzetništva i managementa i glavni urednik portala Profitiraj.hr. ďż˝lan je
udruge YES (Young Executives Society).

Angaďż˝irani esej 'Odrďż˝iva buduďż˝nost' bavi se naďż˝elima razmišljanja i djelovanja s ciljem temeljite preobrazbe globalnog društva u pravcu odrďż˝ivosti. Iako to naslov moďż˝da isprva sugerira, naglasak nije na postupcima i tehnikama, jer bi to bilo i nemoguďż˝e - zbog ambicioznosti i širine ciljeva vezanih uz odrďż˝ivost. Autori upravo nastoje nadiďż˝i usko instrumentalno razmišljanje (koje opravdano smatraju dijelom problema, a ne rješenja) u korist otvorenijeg ocrtavanja poďż˝eljne buduďż˝nosti i naďż˝ina koji mogu voditi k njoj - ali u tome samo djelomiďż˝no uspijevaju.

Uvaďż˝avajuďż˝i vaďż˝nost 'malih koraka' ekološki svjesnog djelovanja, naglašava se njihova nedovoljnost u cjelovitoj promjeni društvene i gospodarske paradigme koju autori smatraju nuďż˝nom. Usporedbe s poljoprivrednom i industrijskom revolucijom dane su saďż˝eto, ali efektno. U pojedinim povijesnim razdobljima nedostatnost resursa uvjetovala je znaďż˝ajne promjene naďż˝ina ďż˝ivota, odnosno naďż˝ina proizvodnje dobara i gospodarenja resursima - poljoprivrednu i industrijsku revoluciju. U prvom sluďż˝aju radilo se o zamjeni nomadskog ďż˝ivota lovaca i sakupljaďż˝a poljoprivredom, a u potonjem o industrijalizaciji koju je pratila i urbanizacija. Takve tranzicije nisu donijele brze efekte, niti su oni bili jednoznaďż˝no pozitivni (mnogima je ďż˝ivotni standard ďż˝ak opao, koliďż˝ine otpada su višestruko uveďż˝ane i sl.). Meďż˝utim, iz današnje perspektive vidimo ne samo koristi od poljoprivredne i industrijske revolucije, nego one mnogima izgledaju kao neizbjeďż˝ni koraci civilizacijskog razvoja (iako se povijest mogla odviti i drugaďż˝ije, o ďż˝emu svjedoďż˝i nemali broj išďż˝ezlih civilizacija). Autori prenose ovu logiku na problem odrďż˝ivosti trenutnog ljudskog djelovanja na Zemlji. U posljednja tri desetljeďż˝a ďż˝esto se proklamiralo fundamentalne promjene. Govorilo se i pisalo o post-industrijskom dobu, informatiďż˝koj revoluciji, postmoderni, globalizaciji itd.), a naglasak je više bio na tehnološkim, gospodarskim i kulturnim parametrima, nego na konceptu odrďż˝ivosti kao što je to ovdje sluďż˝aj.

Nuďż˝nost sveobuhvatne gospodarske i društvene promjene se u ďż˝lanku više pretpostavlja nego elaborira te se potom nastoje identificirati naďż˝ela njenog ostvarenja. Pritom se otvoreno priznaje nemoguďż˝nost spoznaje konkretnih oblika i uďż˝inaka 'revolucije odrďż˝ivosti', kao i konkretnih mehanizama putem kojih ďż˝e se ti procesi odvijati. Nasuprot povijesnim pokušajima društvenog inďż˝enjeringa u pokušaju ostvarenja 'idealnih društava', oďż˝ekuje se organska transformacija. Povjerenje se polaďż˝e u kombinaciju vizionarskog razmišljanja i malih praktiďż˝nih koraka, koje rezultiraju postupnim uďż˝enjem mnogobrojnih zainteresiranih i angaďż˝iranih aktera koji mijenjaju vlastite mentalne modele i naďż˝ine ponašanja. Uz uvaďż˝avanje racionalne analize, prikupljanja podataka, sistemskog mišljenja, kompjuterskog modeliranja i drugih znanstveno utemeljenih metoda, smatraju da ona sama neďż˝e nadvladati inerciju sustava koji se opire promjenama te predlaďż˝u dodatna sredstva - stvaranje vizija, umreďż˝avanje, istinoljubivost, uďż˝enje i ljubav.

Odr�iva budu�nost

Dennis Meadows, Donella Meadows, Jorgen Randers

Tragiďż˝ne posljedice nedavnih prirodnih katastrofa i sve više dokaza o globalnom zatopljenju usmjerili su zanimanje svjetske javnosti na sve znaďż˝ajniji problem klimatskih promjena. Problemi iz te domene predstavljaju novost za veďż˝inu promatraďż˝a, no, ne i za struďż˝njake dinamike sustava koji ovaj zabrinjavajuďż˝i trend prate 30-tak godina. Grupa znanstvenika pri MIT-u izradila je 1972. godine ra

pročitaj...