Eksperimentiranje voďż˝eno navedenim pitanjima vaďż˝nije je od preciznih odgovora, iako su i odgovori bitni. Sa sigurnošďż˝u moďż˝emo ustvrditi da postoji "50 jednostavnih stvari kojima se moďż˝e spasiti Svijet". Kupovina automobila na alternativno gorivo, npr., jedna je od tih aktivnosti. Odlaganje limenki i plastiďż˝nih boca u posebne kontejnere za daljnju reciklaďż˝u druga. Odgovorno i mudro glasanje na izborima treďż˝a,… itd., a sve ako uopďż˝e pripadate grupi malobrojnih sretnika koji posjeduju automobil, limenke i plastiďż˝ne boce.

Postoje i druge, ne-tako-jednostavne aktivnosti kojima se djeluje na rješavanje problema: ďż˝ivjeti jednostavnim stilom ďż˝ivota, imati najviše dvoje djece, zalagati se za poveďż˝anje cijena fosilnih goriva (kako bi se promicalo njihovo efikasno korištenje i stimulirao razvoj obnovljive energije), ukljuďż˝iti ljubav i suradnju u svoje svakodnevne aktivnosti, pomoďż˝i barem jednoj obitelji u borbi sa siromaštvom, definirati vlastiti "ispravni ďż˝ivot", pobrinuti se za komadiďż˝ zemlje, pobuniti se protiv sustava koji iskorištava ljude i prirodne resurse, kandidirati se na izborima. 
Sve te aktivnosti pomaďż˝u, ali nisu dovoljne. Odrďż˝ivost, samodostatnost i jednakost zahtijevaju strukturalne promjene; jednom rijeďż˝ju revoluciju, no, ne u politiďż˝kom veďż˝ u mnogo dubljem smislu, poput poljoprivredne ili industrijske revolucije. Recikliranje je vaďż˝an proces… meďż˝utim, sam od sebe neďż˝e nas dovesti do revolucije.

Stoga se nameďż˝e pitanje: Koji procesi ili dogaďż˝aji mogu potaknuti toliko ďż˝eljenu revoluciju? U potrazi za odgovorom, pokušali smo razumjeti dvije velike revolucije u ljudskoj povijesti oslanjajuďż˝i se pri tome na vaďż˝eďż˝e interpretacije povjesniďż˝ara.


Poljoprivredna i industrijska revolucija

Prije 10.000 godina ljudska je populacija brojila, nakon milijuna godina evolucije, za to doba nevjerojatnih 10 milijuna stanovnika. Ljudi su tada uglavnom bili nomadi, odnosno lovci -sakupljaďż˝i. Na pojedinim geografskim podruďż˝jima, obilato naseljenima divljaďż˝i i jestivim biljkama, njihov se broj stalno poveďż˝avao što je neizostavno vodilo ka iscrpljivanju prirodnih resursa. Prilagodba novom problemu traďż˝ila je inovativan odgovor. Stoga su nomadi napravili sljedeďż˝e:
1. pojedine skupine intenzivirale su migracijski stil �ivota; zapo�ele su selidbu iz Afrike i Srednjeg istoka na nove teritorije,
2. drugi su zapo�eli pripitomljavati �ivotinje, obra�ivati zemlju i boraviti na jednom mjestu.

ďż˝ivot na jednome mjestu u ono je doba bilo nešto sasvim novo i originalno. Kasnije ďż˝e se pokazati da je ideja ďż˝ivota bez kretanja promijenila lice i naliďż˝je Zemlje, razmišljanje ďż˝ovjeďż˝anstva i izgled zajednice u mjeri o kojoj nikada nisu mogli sanjati.

Komentar

Domagoj Ra�i�

Angaďż˝irani esej 'Odrďż˝iva buduďż˝nost' bavi se naďż˝elima razmišljanja i djelovanja s ciljem temeljite preobrazbe globalnog društva u pravcu odrďż˝ivosti. Iako to naslov moďż˝da isprva sugerira, naglasak nije na postupcima i tehnikama, jer bi to bilo i nemoguďż˝e - zbog ambicioznosti i širine ciljeva vezanih uz odrďż˝ivost. Autori upravo nastoje nadiďż˝i usko instrumentalno razmišljan

pročitaj...