Današnjem je ďż˝ovjeku teško razumjeti koliko je industrijska revolucija promijenila naďż˝in razmišljanja ďż˝ovjeďż˝anstva, ponajviše zato što misli toga doba još uvijek utjeďż˝u na našu percepciju. Povjesniďż˝ar Donald Worster je 1988. godine sjajno opisao filozofski utjecaj industrijalizma sljedeďż˝im rijeďż˝ima:

"Kapitalisti… su obeďż˝ali da ďż˝e tehnološkom dominacijom prirode… uspostaviti pravedniji, racionalniji, efikasniji i produktivniji ďż˝ivot svakom pojedincu… Metoda kojom su se koristili jednostavno je oslobaďż˝anje poduzeďż˝a okova tradicionalne hijerarhije i zajednice, drugih ljudi i prirode… U praksi je to znaďż˝ilo da prirodu i druge ljude treba sebiďż˝no iskorištavati radi dostizanja "višeg cilja"… Ljudi moraju… stalno razmišljati o zaraďż˝ivanju novca. Svijet oko sebe, zemlju, prirodne izvore, vlastiti rad - moraju promatrati kao robu koja potencijalno moďż˝e donijeti profit na trďż˝ištu. Ljudi moraju traďż˝iti pravo na proizvodnju, kupnju i prodaju te robe bez vanjskoga uplitanja i regulacije… kako su se ďż˝elje umnoďż˝avale a trďż˝išta se stalno širila, veza izmeďż˝u ďż˝ovjeka i prirode svedena je na puki instrumentalizam." (Instrumentalizam - pragmatiďż˝na doktrina prema kojoj priroda postaje sredstvo, INSTRUMENT za zadovoljavanje ljudskih ďż˝elja i potreba. Još jedan dokaz o otuďż˝enju ďż˝ovjeka od prirode i nastojanju da prirodu podredi sebi. op.ur.)

Takav instrumentalni odnos prema prirodi je zatim doveo do nevjerojatnoga poveďż˝anja produktivnosti i stvorio svijet u kojem danas ďż˝ivimo… svijet u kojem razliďż˝itom kvalitetom ďż˝ivota danas ďż˝ivi 6,5 milijardi ljudi, gotovo 600 puta više nego prije poljoprivredne revolucije. Rast potraďż˝nje i širenje trďż˝išta glavni su pokretaďż˝i eksploatacije prirodnih resursa na cijeloj Zemlji. Uspjeh industrijske revolucije, kao i prethodni uspjesi lovaďż˝ko-sakupljaďż˝ke i poljoprivredne revolucije, na kraju je prouzroďż˝io nove nestašice. Problem više nije u pomanjkanju divljaďż˝i, oranica i pašnjaka, ďż˝ak niti u pomanjkanju energenata i sirovina. U pitanje je došla sama sposobnost cjelokupnog eko sustava za drďż˝avanje ďż˝ivota. ďż˝ovjeďż˝anstvo je još jednom prekoraďż˝ilo granicu odrďż˝ivosti. Nova je revolucija neizbjeďż˝na.

Komentar

Domagoj Ra�i�

Angaďż˝irani esej 'Odrďż˝iva buduďż˝nost' bavi se naďż˝elima razmišljanja i djelovanja s ciljem temeljite preobrazbe globalnog društva u pravcu odrďż˝ivosti. Iako to naslov moďż˝da isprva sugerira, naglasak nije na postupcima i tehnikama, jer bi to bilo i nemoguďż˝e - zbog ambicioznosti i širine ciljeva vezanih uz odrďż˝ivost. Autori upravo nastoje nadiďż˝i usko instrumentalno razmišljan

pročitaj...