Sljede�a revolucija: ODR�IVOST
Svijet koji �e nastati sljede�om revolucijom nije mogu�e opisati, kao što ni poljodjelac iz doba 6000 godina pr. n. e. nije mogao zamisliti usjeve pšenice i kukuruza u današnjoj modernoj Iowi, kao što ni engleski rudar iz 1800. godine mogao zamisliti današnju Toyotinu automatiziranu proizvodnu liniju. Revolucija odr�ivosti �e, jednako kao i druge velike revolucije, promijeniti lice i nali�je Zemlje, temelje ljudskog identiteta, institucija i kulture. Kao i prethodne revolucije, nastajat �e stolje�ima, a po�etak tog nastajanja osje�amo ve� danas.
Naravno, nitko još ne zna na koji na�in podr�ati revoluciju odr�ivosti. Kontrolna lista od 20 koraka za "globalnu promjenu paradigme" ne postoji. Kao i prethodne velike revolucije, ni ova se ne mo�e planirati niti kontrolirati. Tijek joj ne�e odrediti deklaracije vlada ili znanstvena istra�ivanja. Revolucija odr�ivosti �e biti organska. Nastat �e iz vizije, uvida, eksperimenata i djelovanja milijuna ljudi širom svijeta. Odgovornost za njezinu implementaciju ne le�i na ple�ima niti jedne grupe ili pojedinca. Nitko ne�e biti zaslu�an, ali svatko mo�e doprinijeti.
Edukacija iz podru�ja dinamike sustava i iskustva iz prakse omogu�ili su nam izoliranje nekih karakteristika slo�enih sustava prikladnih za razmatranje slo�enih promjena o kojima govorimo u ovom tekstu.
PRVO, informacija je klju� za transformaciju. To ne zna�i nu�no više informacija, kvalitetnije izvještavanje, ve�e baze podataka ili daljnje širenje interneta, iako su nabrojeni �imbenici va�ni. Klju�ne informacije za transformaciju sustava u prvom su redu relevantne, zanimljive, selektirane, sna�ne, pravovremene i istinite informacije koje kolaju na novi na�in, novim primateljima, nose�i novi sadr�aj, sugeriraju�i nova pravila i ciljeve (pravila i ciljevi su sami po sebi informacije). Promjene informacijskih tijekova uvijek mijenjaju ponašanje sustava. Politika Glasnosti, na primjer - jednostavno otvaranje komunikacijskih kanala koji su dugo vremena bili zatvoreni u Sovjetskom Savezu - omogu�ila je transformaciju �itave Isto�ne Europe, iznad svih o�ekivanja. Stari je sustav odr�avan na �ivotu �vrstom kontrolom informacijskih tijekova. Otpuštanje kontrole aktiviralo je potpunu rekonstrukciju sustava (kaoti�nu i nepredvidivu, ali neizbje�nu).
DRUGO, sustavi se sna�no odupiru promjenama njihovih informacijskih tijekova, posebice ako se odnose na pravila i ciljeve sustava.
Ne iznena�uje stoga da se pojedinci koji izvla�e koristi iz sadašnjeg na�ina funkcioniranja sustava aktivno opiru preispitivanju njegovih pravila i ciljeva. Vode�e politi�ke, ekonomske i religijske klike sposobne su blokirati pokušaje pojedinaca i malih grupa u postavljanju druga�ijih pravila i postizanju druga�ijih ciljeva, suprotnih od onih proklamiranih sadašnjim sustavom. Inovatori se obi�no ignoriraju, marginaliziraju, ismijavaju, uskra�uje im se napredovanje, resursi ili medijski prostor. Mogu�e ih je uništiti - figurativno ili doslovce.
© Pegasus Communications, 2005. For Croatia © Novem d.o.o.
Material drawn from Laverage Points© for a New workplace, New World. Republished by permission.
Prijevod i lektura: Cleo - jezici i informatika, Zagreb
Uredio: Marko Lu�i�
Anga�irani esej 'Odr�iva budu�nost' bavi se na�elima razmišljanja i djelovanja s ciljem temeljite preobrazbe globalnog društva u pravcu odr�ivosti. Iako to naslov mo�da isprva sugerira, naglasak nije na postupcima i tehnikama, jer bi to bilo i nemogu�e - zbog ambicioznosti i širine ciljeva vezanih uz odr�ivost. Autori upravo nastoje nadi�i usko instrumentalno razmišljan