Unato� navedenome, jedino inovatori - prepoznavanjem iznimne potrebe za novim informacijama, pravilima i ciljevima, me�usobnom komunikacijom i nastupima u javnosti - mogu uzrokovati promjene i transformaciju sustava. Navedeno promišljanje je veoma va�no, podr�ano kroz misao Margaret Mead: "Nikada nemojte podcijeniti sposobnost male grupe posve�enih pojedinaca da promijene svijet. Štoviše, svijet se uvijek mijenjao samo tim putem".
Do sada smo nau�ili kako je teško �ivjeti umjerenim �ivotom unutar sustava koji o�ekuje, poti�e i nagra�uje potrošnju. No, umjerenost je ipak ostvariva. Nau�ili smo tako�er da efikasno korištenje energije u sustavu koji proizvodi energetski neefikasne proizvode nije jednostavno. No, pojedina�no je mogu�e prona�i, a ako je potrebno i osmisliti, bolje i u�inkovitije na�ine djelovanja i te inovacije u�initi dostupne drugima.
Uvo�enje novih informacija u sustav strukturiran samo za razumijevanje starih informacija sigurno je najte�i mogu�i zadatak. Pokušajte u javnosti preispitati vrijednost ideje ekonomskog rasta ili pak razlike izme�u rasta i razvoja… odmah �e vam biti jasno o �emu govorimo. Potrebna je hrabrost i jasno�a za osporavanje etabliranog sustava. No, i to je mogu�e.
Iskušali smo razne alate i metode u našoj potrazi za modelima miroljubive transformacije sustava koji se tome procesu prirodno odupiru. Racionalna analiza, prikupljanje podataka, sistemsko razmišljanje i kompjutersko modeliranje o�igledna su rješenja. Svaki bi znanstvenik i ekonomist automatski pomislio upravo na te alate. Kao i recikliranje, oni su korisni, neophodni i u isto vrijeme nedovoljni.
Nije nam poznato što bi se trebalo poduzeti kako bi "nedovoljno" postalo "dovoljno". U našim istra�ivanjima otkrili smo pet novih alata koja smatramo korisnima i koje smo prvi puta spomenuli 1992. u knjizi Beyond the Limits: Confronting Global Collapse, Envisioning a Sustainible Future. Daljnje nas je istra�ivanje dovelo do zaklju�ka da te alate ne mo�emo smatrati sporednim ve� upravo suprotno, esencijalnim karakteristikama društva koje dugoro�no �eli opstati. Ponovno �emo ih opisati u ovom tekstu, u završnom odlomku, i to "ne kao definitivan na�in za postizanje odr�ivosti, ve� radije kao jedan od na�ina".
© Pegasus Communications, 2005. For Croatia © Novem d.o.o.
Material drawn from Laverage Points© for a New workplace, New World. Republished by permission.
Prijevod i lektura: Cleo - jezici i informatika, Zagreb
Uredio: Marko Lu�i�
Anga�irani esej 'Odr�iva budu�nost' bavi se na�elima razmišljanja i djelovanja s ciljem temeljite preobrazbe globalnog društva u pravcu odr�ivosti. Iako to naslov mo�da isprva sugerira, naglasak nije na postupcima i tehnikama, jer bi to bilo i nemogu�e - zbog ambicioznosti i širine ciljeva vezanih uz odr�ivost. Autori upravo nastoje nadi�i usko instrumentalno razmišljan