"Moramo biti oprezni, ne smijemo podleći očaju jer čudna blistavost nade još uvijek postoji." - Edouard Saouma, 1993.
Prije 10.000 godina stanovništvo je naraslo do neslućenih razmjera - na zemlji je bilo čak 10 milijuna ljudi. Ta ogromna brojka vodila je do katastrofe. Nisu svi ljudi mogli opstati kao skupljači i lovci. Strategija preživljavanja bila je dvojaka - jedan se dio populacije uputio u osvajanje novih teritorija gdje prije nije kročio čovjek - i našavši bogatu novu prirodnu okolinu, nastavili su živjeti na isti način kao u svojoj domaji. Drugi su ostali na istom mjestu i stvorili Poljoprivrednu revoluciju.
Ova promjena u cijelosti je preokrenula svijet kakav je bio naglavačke. Skupljači i lovci bili su nomadi i njihova je uspješnost ovisila o sposobnosti nesmetanog kretanja preko velikih površina. Odustajanjem od pokretljivosti sve se promijenilo - postalo je neophodno osigurati za sebe fiksni dio zemlje - prvi puta je imalo smisla biti vlasnikom zemlje i ograničiti ostalima da se njome koriste. Ova je činjenica pokretač svijeta kakvim ga danas poznajemo. Neki su bili vlasnici i povećavali svoje resurse; drugi su bili bez vlasništva i nisu uspjeli u jednakoj mjeri. Stvorene su velike razlike među društvenim skupinama jer su neki uspjeli akumulirati svoje bogatstvo dok ga drugi nikako nisu uspjeli steći. Pojavile su se ogromne socijalne razlike.
Tehnološkim napretkom mašine postaju ključni razvojni resurs. Stigla je Industrijska revolucija. Industrijski su radnici čak živjeli slabije of poljoprivrednika ali je pretegnuo nov vrijednosni sustav. Prema njemu sve što vidiš oko sebe od ljudi i strojeva do zemlje smatralo se resursom koji se treba iskoristiti u cilju dobivanja profita. U komoditizaciji gdje je vlastita sreća vezana za posjedovanje nečega materijalnog veza između čovjeka i prirode postajala je sve tanja i tanja. Ova je filozofija stvorila toliko dobre uvjete za život većine da se ljudska populacija povećala sa 10 milijuna na 6 milijardi ljudi u prethodnih 10 000 godina - povećanje od 600.000 posto. Uspijeh industrijske revolucije kao i poljoprivredne revolucije prije toga doveo je do granica njihovog razvoja - resursi su degradirani i moralo je doći do nove revolucije.
Vizija Vizija se odnosi na maštanje, zamišljanje… U prvom trenutku takvo je maštanje općenito da bi već u sljedećem ono postalo sve specifičnija slika stvarnosti koju želimo ostvariti. Vizija podrazumijeva zamišljanje situacije koju zaista želimo ostvariti, a ne one koja nam je nametnuta, za koju smo odgojeni i koju smo naučili očekivati. Stvaranje vizije po