Otvorenost za nove izazove u poslovnom okruženju, posvećenost prilagodbi i umanjivanju rizika, te etičko upravljanje postale su odrednice za uspješnost.
Uvođenjem vrednota u oblikovanju vizije, te u središte poslovnog upravljanja ukazuje se da je etika uz znanje, umijeće i inventivnost novi pokazatelj u poslovnom natjecanju.
Recentna istraživanja naglašavaju poželjnu usmjerenost na cjelovito, holističko promišljanje (systems thinking), sposobnost oblikovanja dugoročne strategije, te uspostavu novih modela vođenja utemeljenih na odgovornosti, osobnosti i otvorenosti.
Danas dionici - zaposlenici, klijenti i/ili potrošači, javna uprava i udruge - sve učestalije iskazuju interes za oblikovanje i nadzor nad ostvarivanjem poslovnih odluka, posebno uzimajući u obzir njihov izravan učinak.
Društvena odgovornost istodobno objedinjava i zahtjeve za suradnjom poslodavaca, javne uprave i udruga u suočavanju sa izazovima pojedinih sektora za "dobrim upravljanjem", uz međusobno poučavanje o dostignućima i poteškoćama.
Dosadašnje iskustvo poslovanja u odijeljenosti od drugih dionika pokazalo je da nedostatna obrazovanost zaposlenika, porast izdataka za zdravstvo i socijalnu zaštitu, onečišćenje okoliša, promjenjivost zakonskih odredbi, porast nasilja i nesigurnosti znatno utječu i na mogućnost održivog gospodarskog razvoja.
Nove inicijative u Hrvatskoj - Kodeks etike u poslovanju HGK-a, Poslodavac Partner, uvođenje ISO I SA 8000 standarda, izvješćivanje o društvenoj odgovornosti, te objava publikacija AED-a i UNDP-a ukazuju na povećanu upoznatost sa novim mogućnostima za poslovnu uspješnost.
Poslovno okruženje i društveni kapital "Lijepe naše" odrediti će i posebnosti uvođenja društvene odgovornosti - u daljnjem razvoju filantropije, novom pristupu u marketingu usmjerenom na dobrobit zajednice, u uvođenju odgovornosti u središte poslovnog upravljanja, mainstreaming-u, i na različite razine, od zaposlenika do uprave, u privlačenju novih ulagača, te povećanju poslovnog ugleda.
U razgovoru koji vam prenosimo, profesor Angel Cabrera govori o društvenoj odgovornosti poduzeća i potrebi uvođenja etičkoga kodeksa u menadžersku profesiju. Sve veći broj danas aktivnih menadžera pohađao je neko formalno obrazovanje za obavljanje svojega posla. Unatoč tome, svjedoci smo raznih skandala, korupcije, mobbinga i slično. Govori li nam sve to da obrazovni programi nisu uspjeli s