U istraživanju provedenom na uzorku najuspješnijih svjetskih tvrtki kao što su 3M, Intel, Toyota, ISS i ABB, profesori Barlett i Goshal uspjeli su izolirati neke obrasce zajedničke svim promatranim tvrtkama: nijedna od njih nije organizirana na tradicionalan hijerarhijski način, nego funkcioniraju kao male, nezavisne poslovne jedinice koje surađuju s drugim jedinicama putem interne komunikacijske mreže.

Djelatnici u navedenim tvrtkama djeluju u okvirima neovisnih poduzetničkih jedinica i tijesno surađuju s klijentima. Srednji menadžment je napustio kontroliranje i razvio se u smjeru podučavanja (eng. coaching) podređenih stalnom interakcijom na razini pojedinac - pojedinac i pojedinac - tim. Iako su top menadžeri i dalje zaduženi za vođenje, u organizacijskoj strukturi se više ne nalaze na vrhu hijerarhije već u samom srcu, središtu organizacije.

Istraživanje Barletta i Goshala ukazuje na osnovnu karakteristiku individualizirane organizacije: ukidanje stalnih linija izvještavanja i kontrole. Hijerarhija kao način organiziranja potpuno se napušta, a svi članovi organizacije i organizacijski procesi postavljaju se na istu razinu važnosti. Svaki djelatnik obavlja one poslove za koje on sam smatra da mu najviše odgovaraju… napušta se predodređenost poslova.

Konačno, optimizacija ljudskih potencijala u smislu odgovora na zahtjeve za povećanjem produktivnosti zahtijeva minimalizaciju stresa. Unutarnji uzročnici stresa, kao npr. toplina, osvjetljenje, buka, zadimljenost i slično važni su dio organizacijskih politika koje se odnose na radno mjesto. Unatoč tome, stres, nesreće na radnom mjestu, štete i bolesti i dalje koštaju zajednicu milijarde dolara svake godine i ostavljaju širok prostor za moguća unapređenja.

Vanjski uzročnici stresa također se moraju minimalizirati. Većina tvrtki prepoznaje činjenicu da je produktivnost njihovih djelatnika usko povezena s obiteljskim problemima, te stoga veliku pažnju pridaju harmoniji između rada i obiteljskog života. Minimalizacija vanjskih izvora stresa još se odnosi na osiguravanje:
- fleksibilnog radnog vremena,
- uvjeta za čuvanje i odgoj djece unutar tvrtke,
- pomoći terapeuta kada je ona potrebna.

Komentar

Mislav Ante Omazic

Niz korporativnih skandala potaknuo je rastući cinizam javnosti naspram poslovne etike, uloge poduzeća u društvu i benevolentnosti ključnih ljudi unutar poslovnih organizacija što je potreslo fundamente slobodnog tržišta u razvijenom svijetu. Zbog bojazni kako je neodgovornost poduzeća snažan društveni fenomen epidemijskih razmjera postoji evidentna spremnost svih

pročitaj...