Aktivnost timova u učećoj organizaciji primarno se odnosi na mobiliziranje kvalitetnih ideja koje su raspoložive samo u onim timovima u kojima članovi surađuju na način koji osigurava pristup kolektivnom kreativnom promišljanju. Prema Sengeu, pristupanje kolektivnom znanju najveća je korist dijaloga, a ta kolektivna kreativnost u biti je odraz kakvoće zajedničkog duha. Suzdržano, nesebično slušanje koje povezuje slušatelja, govornika i duh, služi kao osnovno sredstvo za primanje novih uvida i može se opisati kao "zajedničko pražnjenje" ili kao "stvaranje posude" za prihvaćanje i uključivanje duha. Snaga kolektivnog aktivira se upravo stvaranjem te šire, zajedničke posude. 

Kolektivno svjesno slušanje najvažnija je komponenta timskoga dijaloga. Podrazumijeva grupu ljudi koji slušaju (pojedinačno) uz nesebičnu otvorenost prema idejama drugih sudionika čime se uzrokuje "pojedinačno pražnjenje" i "stvaranje zajedničke posude" koja zatim prima i podržava zajednički duh grupe.

U ovom se tekstu pojašnjavaju korijeni takvog pristupa koje je potrebno potražiti u drugim znanstvenim disciplinama. Nadalje, pojašnjava se način funkcioniranja pristupa i moja osobna iskustva u njegovoj primjeni, istraživanju i podučavanju. Na kraju, predlažu se smjernice za daljnja istraživanja i primjenu u praksi.


Dijaloški alati

Najpoznatije koncepcije za vođenje i organiziranje u burnim 1990-im godinama jesu:
- neprekidno učenje,
- znanje,
- različitost,
- osnaživanje,
- globalizacija,
- timski rad.

Komentar

Miljenka Plazonić - Bogdan

Iako smo vjerojatno svi svjesni koliko kvalitetni odnosi i razgovor mogu poboljšati klimu u organizaciji i unaprijediti rezultate poslovanja, dijalogom se premalo koristimo. Fokus sastanaka, konferencija ili drugih okupljanja uglavnom je usmjeren više na uvjeravanje nego li na slušanje drugih. Naviknuti smo na dnevni red bez posebnog vremena za razgovor, diskusiju ili dijalog

pročitaj...