Vježbom se kreira postav koji sadržava četiri različite uloge: govornika i trojicu slušatelja. (Schaefer i Voors, 1986.) Govornik izvještava slušatelje o nekom problemu, a svaki slušatelj "sluša" iz različite perspektive. Rudolf Steiner u svojim razmatranjima ljudske svjesnosti koristi tri različita elementa:
- um odnosno intelekt,
- srce,
- volju.
Svaki od navedenih elemenata zahtijeva drugačiju vrstu odnosno kvalitetu slušanja. Vježba ukazuje na razlikovanje različitih modusa slušanja i pokazuje što se događa s geštaltom tima u procesu slušanja kada članovi tima svjesno segmentiraju vlastite uloge i kada postoji međusobno povjerenje da će se pojedinačni zadaci slušanja uspješno obaviti. Vježba također opisuje što se događa s govornikom dok pripovijeda svoju priču koristeći stvarne pojedinosti a slušatelji je "održavaju" u mirnoći i tišini.
Intenzivirano kazivanje i slušanje često se pojavljuje kao rezultat prakticiranja ove vježbe u kojoj - nakon što slušatelji izvijeste govornika o svojoj percepciji - segmentacija uloga ne uzrokuje odjeljivanje već dovodi do stvaranja "zajedničkog prostora" za kvalitetnije razumijevanje.
Ugodno bih se iznenadio nakon što su me sudionici radionice izvještavali o "povećanoj koheziji i koherenciji" do koje bi dolazilo korištenjem naizgled pogrešnog pristupa - separacije i fokusiranja. Bio sam veoma iznenađen učinkovitošću ove metode koja je uzrokovala ushićenost uključenih posebnim iskustvom "putovanja u neke druge svjetove". (Spock, 1983.)
Opisano stanje intenzivne povezanosti i kreativnosti moguće je dostići na razne načine kojima je zajednička ljudska želja i potreba za dosezanjem takvog prostora i osjećaja koji postaju rijetkost u našim modernim životima, posebice u kontekstu svakodnevnog rada.
© Emerald Group Publishing Limited 1994. For Croatia © Novem d.o.o.
This translated article is published by arrangement with Emerald Group Publishing Limited, UK.
Prijevod i lektura: Sanjin Lukarić
Uredio: Marko Lučić
Iako smo vjerojatno svi svjesni koliko kvalitetni odnosi i razgovor mogu poboljšati klimu u organizaciji i unaprijediti rezultate poslovanja, dijalogom se premalo koristimo. Fokus sastanaka, konferencija ili drugih okupljanja uglavnom je usmjeren više na uvjeravanje nego li na slušanje drugih. Naviknuti smo na dnevni red bez posebnog vremena za razgovor, diskusiju ili dijalog