Koristi istraživanja za razumijevanje organizacijskih promjena
Izdvoji bih tri osnovne spoznaje do kojih sam došao tijekom istraživanja i daljnje korake za provjeru i primjenu opservacija:
1. Kolektivna volja (kolektivni duh) istinski je pokretač grupe na temelju koje se donose sve odluke. Navedeno se može lijepo opisati na primjeru iz života, kada uključimo radio prijemnik i napravimo pokrete na temelju zvuka kojeg čujemo (ples). Iako je vjerojatno moguće stvoriti neku racionalnu teoriju na temelju koje je donesena odluka o plesu, ipak se čini da je neko drugo, nevidljivo "polje" imalo presudan utjecaj na tu odluku.
Aktivnost koju nazivam "slušanje duhom" i koja sve više dolazi u žarište interesa poslovnog svijeta (Journal of Organizational Change Management 1994. - Emerald group publishing) koriste i drugi istraživači, samo pod drugim imenom. Npr. Frost i Egri (1994.) govore o šamanskom impulsu samoozdravljenja i deblokiranja energije, Batiste (1988.) i Leaver (1993.) koriste mitološki pristup onkraj racionalnog, Boje (1991.) koristi metodu Story telling (metoda "Pripovijedanja" op.ur.)... Svima je zajednička ideja po kojoj je spajanje s kolektivnim duhom zajednice moguće jedinu uz prisutnost poštovanja, povjerenja i međusobnog razumijevanja sudionika.
Ova je spoznaja veoma korisna liderima i organizacijskim savjetnicima: uspješna je svaka intervencija koja organizaciju dovodi u kontakt s njezinom grupnom voljom.
2. Razlikovanje dijaloga i diskusije. Istraživanja ukazuju na jasnu razliku između dijaloga i diskusije... Štoviše, nudi i alate za uspostavljanje i razvoj dijaloga.
3. Neophodnost korištenja specifičnih alata, metoda i tehnika za upravljanje procesom promjene. Za kvalitetno sudjelovanje u procesu promjene potrebno je poznavati i koristiti posebne alate, metode i tehnike.
© Emerald Group Publishing Limited 1994. For Croatia © Novem d.o.o.
This translated article is published by arrangement with Emerald Group Publishing Limited, UK.
Prijevod i lektura: Sanjin Lukarić
Uredio: Marko Lučić
Iako smo vjerojatno svi svjesni koliko kvalitetni odnosi i razgovor mogu poboljšati klimu u organizaciji i unaprijediti rezultate poslovanja, dijalogom se premalo koristimo. Fokus sastanaka, konferencija ili drugih okupljanja uglavnom je usmjeren više na uvjeravanje nego li na slušanje drugih. Naviknuti smo na dnevni red bez posebnog vremena za razgovor, diskusiju ili dijalog