Ključna aktivnost ove discipline odnosi se na osiguravanje "slobodnog prostora informatorima" u kojem oni slobodno iznose vlastite priče i u kojem etnograf sudjeluje na način da trenutno suspendira vlastite kulturalne kategorije i kulturalna značenja koje je unesao u situaciju. Snaga promjene u ovom modelu proizlazi iz informatorovog kvalitetnog pristupa implicitnom, skrivenom znanju o kulturalnom značenju njegovog djelovanja, osjećaja i misli.

Ukratko, može se utvrditi da je psihološkim i etnografskim pristupom slušanju ono što je ranije bilo nedostupno i neizrecivo sada postalo dostupno i izgovorljivo.


Fenomenološka opservacija

Fenomenološka opservacija također predlaže paradoksalni zaokret ali u filozofskim terminima, naglašavajući pritom da objektu (ili ideji) ili fenomenu mora biti omogućeno "samorazotkrivanje". Uobličavanjem, točnim definiranjem i zatim mijenjanjem fenomena otkriva se njegova istinska priroda (Savage, 1973.). Heidegger nadograđuje opisano radikalnim spajanjem promatrača i promatranog i primjenom hermeneutičkog kruga na fenomen znanja. Primijenjeno u praksi znači da fenomen, iako se samorazotkriva, uvijek ostavlja jedan dio skriven od promatrača. Taj skriveni dio može biti otkriven u drugom hermeneutičkom krugu koji će nanovo sadržavati jedan skriveni dio.

Ključna poruka iz prethodnog teksta za potrebe ovog istraživanja odnosi se na obvezatnost otvorenosti u pristupu objektu percepcije bez prethodno postavljenih hipoteza radi testiranja, kategoriziranja ili verifikacije. Na taj način fenomenu je osiguran prostor za samorazotkrivanje.