To više cilj je mojeg istraživanja i rada a bazira se na sličnim koristima dijaloga prema Sengeu i nesebičnog slušanja prema Rudolfu Steineru i njegovoj sljedbenici, Marjorie Spock. Senge opisuje dijalog kao:
"...slobodni protok značenja uz pomoć kojeg grupa otkriva nove uvide koji su inače nedostupni pojedincu."
Nadalje, citira Davida Bohma:
"...dijalog je stvoren na pretpostavci postojanja 'šireg prostora smisla' koji je dostupan jedino grupi."
Kada govori o dostizanju tog šireg protoka smisla i značenja Steiner koristi termine kao što su duša, tišina ili nesebičnost i to na sljedeći način:
"...slušanje kolege se mora odvijati na isti način na koji pojedinac osluškuje duhovni svijet... pretvarajući svoju dušu u plodno tlo za klijanje tuđih ideja... Kada je Sebstvo apsolutno mirno... i kada nesebično slušate tuđe riječi... tada 'čujete' kroz riječi dušu sugovornika." Takvu povezanost mogu ostvariti samo osobe koje "...se nesebičnim slušanjem, u nutrini i miru, uvježbavaju za prakticiranje receptivnosti."
Marjorie Spock (1983.) proširuje Steinerov pristup s pojedinca na grupu praveći jasnu razliku između diskusije i konverzacije koju naziva Geteova konverzacija. Navedeno je veoma slično Senge/Bohmovom razlikovanju dijaloga i diskusije, uz eksplicitno uključivanje duhovne dimenzije. Spock je tu dimenziju učinila vidljivom upotrebom termina kao što je "prostor", "Sveti gral" ili "zajednička meditacija". Osobno smatram da navedene metafore primjereno opisuju procese koji se događaju kada grupa dosegne "polje šireg znanja i istine" kojeg Bohm opisuje kada govori o dijalogu. Svjesnost o prisutnosti ove duhovne komponente kao i korištenje ovih termina za opisivanje procesa ne utječu na timsku sposobnost dosezanja "polja šireg znanja i istine".
© Emerald Group Publishing Limited 1994. For Croatia © Novem d.o.o.
This translated article is published by arrangement with Emerald Group Publishing Limited, UK.
Prijevod i lektura: Sanjin Lukarić
Uredio: Marko Lučić
Iako smo vjerojatno svi svjesni koliko kvalitetni odnosi i razgovor mogu poboljšati klimu u organizaciji i unaprijediti rezultate poslovanja, dijalogom se premalo koristimo. Fokus sastanaka, konferencija ili drugih okupljanja uglavnom je usmjeren više na uvjeravanje nego li na slušanje drugih. Naviknuti smo na dnevni red bez posebnog vremena za razgovor, diskusiju ili dijalog