"Za kvalitetu dijaloga ključno je 'vidjeti' razgovor kao vrstu eksperimenta", tvrdi Glenna. "Ako eksperiment poluči vrijedne rezultate, naučeno možemo koristiti kao dodanu vrijednost u budućim aktivnostima." Potrebno je stvoriti prostor za suspenziju urođene potrebe potvrđivanja vlastitih ideja i umjesto toga se usmjeriti na razumijevanje različitih perspektiva i načina na koji različite perspektive kataliziraju nove ideje. Većina ljudi je sudjelovala u konverzacijama u kojoj sudionici ravnopravno participiraju i slobodno iznose svoja mišljenja, te nam je stoga svima poznato na koji način se doprinosi kreativnom iskustvu. Nažalost, u radnom okruženju rijetko se koristimo takvim iskustvom jer:
-zaboravljamo na njega,
-nemamo vremena,
-osjećamo neku vrstu prijetnje.

Kako se može stvoriti i njegovati otvorenost i suradnja koji podržavaju efektivni dijalog? U svojoj knjizi Dialogue at Work, autorica Glenna Gerard iznosi razmišljanja o vještinama koje unapređuju kvalitetu dijaloga:

1. aktivno slušanje (traganje za razumijevanjem, promatranje "velike slike", neprekidanje),
2. suspenzija sudova (zamjećivanje, bez iznošenja osobnih sudova),
3. identifikacija pretpostavki (osvješćivanje i preispitivanje skrivenih pretpostavki o tuđim pogledima),
4. istraživanje (znatiželja i propitivanje kako bi se razjasnilo tuđe gledište),
5. reflektiranje ("stvaranje u vremenu" i "vrijeme mira" za razmišljanje oslobođeno pritiska donošenja brzih odluka).

Komentar

Duško Radulović

"...izaći s vremena na vrijeme iz začarane kugle koja se naziva svakodnevica i glasno viknuti." Članak Glenne Gerard pobudio je navedenu asocijaciju koja se odnosi na dnevnu poslovnu rutinu, zvanu još i ''ubojicom kreativnosti'' koja je obilježena pozivima klijenata, radnim sastancima s užim i širim management timom, međuljudskim odnosima i sl. Postavlja se pitanje kada ond

pročitaj...