Zadatak fenomenologije liderstva bi se trebao odnositi na mapiranje opisanih skrivenih unutarnjih područja utvrđivanjem i opisivanjem točaka infleksije u području stvaranja/oblikovanja društvene stvarnosti. Takvi opisi bi trebali potjecati s gledišta aktivnog liderovog "Ja" - s gledišta donositelja odluka u svijetu biznisa.

U današnje vrijeme svakodnevna liderska praksa se primarno fokusira na ono što je vidljivo. Značaj mapiranja nevidljivih odnosno "skrivenih" područja liderstva ogleda su u razvoju dublje razine razumijevanja i svijesti što nadalje pozitivno utječe na unapređenje kvalitete donesenih odluka i stvaralaštvo.


10. Stvaranje znanja i inovacije nastaju na "Mjestu"

Bez vremenskog, prostornog i relacijskog konteksta postoji samo informacija, a ne i znanje (Nonaka i Konno, 1998., Kao, 2000.). Stvaranje znanja uvijek ovisi o kontekstualno određenoj percepciji, spoznaji i akciji (Orlikowski, 2000., Suchman, 1987.) - ili o Ba - kako pojavu naziva Ikujiro Nonaka, koristeći se japanskom inačicom za pojam "mjesto". Nonaka tvrdi da kvaliteta Ba određuje kvalitetu stvaranja znanja i da zajednički kontekst ili Ba ne pripada umu bilo kojeg pojedinca, već bi se prije moglo govoriti da Ba nastaje iz međudjelovanja, iz obrazaca odnosa koji se razvijaju između suradnika, članova tima (Nonaka i Konno, 1998.).

Prema japanskom filozofu Kitaru Nishidi, svaki Ba ima tri dimenzije:

1. Fizičku dimenziju (objektivnost),
2. Dimenziju mentalnih i društvenih odnosa (intersubjektivnost),
3. Samo-transcendirajuću dimenziju trans-subjektivnosti.

Komentar

Miljenko Cimeša

Kada sam u prosincu 2002.g. prvi puta pročitao ovaj tekst preplavili su me osjećaji uzbuđenja zbog susreta s vrlo poticajnim idejama. Po mom mišljenju ključne ideje ovog teksta jesu: 1. Važna "slijepa točka" u filozofiji, društvenim znanostima i znanosti menadžmenta 20. stoljeća leži upravo u nesposobnosti percipiranja cjelovitog procesa formiranja društvene stvarnos

pročitaj...