11. Primarno poimanje: "Mjesto" iz kojeg djelujemo

Treća razina Mjesta o kojoj Kao govori odnosi se na neku drugu kvalitetu znanja i spoznaje, onu koju Eleanor Rosch naziva primarno poimanje ili mudra svijest (eng. primary knowing).

"Primarno poimanje", govori Rosch u pokušaju da opiše kako se ono razlikuje od uobičajene spoznaje, "je znanje koje nastaje iz povezanih cjelina (prije negoli iz izoliranih dijelova) i uz pomoć nepromjenjivog, direktnog predočavanja. Takvo je znanje 'otvoreno' prije negoli determinirano, prožeto osjećajem bezuvjetne vrijednosti (prije negoli uvjetno korisno), i sastavni je dio čina spoznaje po sebi. Djelovanje iz te pozicije izvornog znanja trebalo bi biti spontano, prije negoli rezultat bilo kakvih odluka; ono je uvijek ispravno budući da se zasniva na nečem većem od pojedinca samog... takvo djelovanje ponekad može biti strašno efikasno." (Rosch, 2007.)

Primarno poimanje, nastavlja Rosch, se zasniva na činjenici da um i materija nisu odvojeni, već naprotiv, da su oni dijelovi istog, sveprožimajućeg polja: "Sposobnost spoznaje u nekom smislu predstavlja polje koje sâmo sebe spoznaje... slijedite li svoju vlastitu prirodu dovoljno dugo i svakodnevno integrirate nove spoznaje, slijedite li je u njezinom kretanju i promjenama, slijedite li je dovoljno dugo i spremno napustite sve postavke i razmišljanja o sebi, tada ćete otkriti da ste zapravo izvorno biće, izvorni način postojanja.

Izvorni način postojanja prepoznaje prilike i djeluje na svoj vlastiti način. Kada osjetimo i prođemo kroz opisano iskustvo tada znamo da mi ljudi ne djelujemo iz pozicije odvojenog bića kako nam se to obično čini. Pojedinac ne može ništa uraditi kako bi doživio opisano iskustvo, osim da prakticira "izvorni život", da osjeti njegovu "vibraciju" kako bi sebe podesio na pravu "frekvenciju". Primarno poimanje vas zapravo želi voditi, te ako mu dozvolite, ono će to i učiniti." Kada djelujemo na toj razini poimanja, aktivnosti obavljamo bez prisutnosti racionalne svijesti, čak i bez osjećaja da "ja uopće nešto radim" (Rosch, 1999.).

Komentar

Miljenko Cimeša

Kada sam u prosincu 2002.g. prvi puta pročitao ovaj tekst preplavili su me osjećaji uzbuđenja zbog susreta s vrlo poticajnim idejama. Po mom mišljenju ključne ideje ovog teksta jesu: 1. Važna "slijepa točka" u filozofiji, društvenim znanostima i znanosti menadžmenta 20. stoljeća leži upravo u nesposobnosti percipiranja cjelovitog procesa formiranja društvene stvarnos

pročitaj...