Obzirom da se sa sve većom upotrebom Interneta transakcijski troškovi neprestano smanjuju, sve će veći broj kompanija nastojati globalizirati spomenuta tri oblika poslovanja. Nadalje, što više ova tri oblika budu globalizirana, to će se kompanije više usredotočiti na organizaciju na temeljima ekonomije dosega i brzine.
Drugi autori, primjerice Werbach, također zagovaraju razdvajanje u tri dimenzije:
1. Kreativnost,
2. Proizvodnja,
3. Odnosi s kupcima.
Međutim, Werbach ne zagovara samo razdvajanje, već govori o tome kako povezati sve tri sfere aktivnosti u jedan sustav putem udruživanja (Werbach, 2000.). Neke od najuspješnijih visokotehnoloških firmi, kao npr. EMC iz Massachusettsa, kompanija koja je postala svjetski lider u tehnologiji skladištenja, razvili su posebne metode kojima istovremeno razdvajaju i povezuju tri sfere poslovanja.
Richard Foster iz McKinsey-a tvrdi da je operativna jezgra uspješnih velikih kompanija okružena onime što on naziva "poduzetničkom Schumpeterijanskom čahurom" koja im omogućava da naslute i eksperimentiraju s novonastajućim mogućnostima koje često predstavljaju glavni temelj stvaranja vrijednosti u svijetu novog biznisa (Foster, 1999.). Koncepcija hipertekstualne organizacije koju su 1995. godine predstavili Nonaka i Takeuchi također naglašava ovaj oblik razdvajanja živućeg sustava kompanije.
Možda se organizacije budućnosti mogu najbolje promišljati u kontekstu razdvojenih sfera odnosa koje se pokreću, isprepliću i povezuju kroz pojedince i povezane timove koji, prema potrebi, sudjeluju u različitim sferama odnosa i stvaranja nove vrijednosti (Day, Jaworski, Jung, Nonaka, Scharmer, Senge, 2000.).
© C.Otto Scharmer, 2005. For Croatia © Novem d.o.o.
Materijal drawn from web site www.dialogonleadership.org
Republished by permission.
Prijevod: Cleo - jezici i informatika, Zagreb
Lektura: Sanjin Lukarić
Uredio: Marko Lučić
Kada sam u prosincu 2002.g. prvi puta pročitao ovaj tekst preplavili su me osjećaji uzbuđenja zbog susreta s vrlo poticajnim idejama. Po mom mišljenju ključne ideje ovog teksta jesu: 1. Važna "slijepa točka" u filozofiji, društvenim znanostima i znanosti menadžmenta 20. stoljeća leži upravo u nesposobnosti percipiranja cjelovitog procesa formiranja društvene stvarnos