I. Izazov


1. Živimo, radimo i vodimo u doba sukobljenih sila (Nonaka, 2000.)

Valovi sveobuhvatnih promjena zahvaćaju cijeli svijet - digitalizacija, globalizacija, demografske promjene, migracije, individualizacija te ubrzana degradacija društvenog i prirodnog kapitala - stvaraju preduvjete za nastanak sukobljenih sila. Te se sile očituju kao svojevrsna napetost između prividnih suprotnosti: brzine i održivosti, istraživanja i eksploatacije, globalnog i lokalnog pristupa organiziranju, "top-down" i "bottom-up" pristupa liderstvu.

Iako se o "značajnim promjenama" već govorilo u ljudskoj povijesti, ne možemo se oteti dojmu da se u današnjem svijetu događa nešto suštinski drugačije. To "novo" se prije svega odnosi na tempo promjena koji je postao mnogo brži, na frekvenciju i amplitudu restrukturiranja i reformiranja koje su se također značajno povećale kao i na budućnost koja je postala mnogo manje predvidljiva nego ikad prije.


2. Novi izazov lidera: naslućivanje, razumijevanje i ostvarivanje novonastajućih mogućnosti

S promjenom ekonomskih temelja gospodarskog svijeta gdje se stabilnost zamjenjuje dinamičnim obrascima koji se mogu opisati kao "strukture u formiranju, konfiguriranju, zatvaranju i raspadanju" (W. Brian Arthur, 2000.), mijenja se i sama priroda liderstva. U novom okruženju, istinska uspješnost proizlazi iz razumijevanja i predviđanja obrazaca promjena. U okruženju u kojem male početne razlike mogu prouzročiti drastično različite konačne učinke, zadatak lidera je naslutiti i prepoznati nastajuće obrasce te uskladiti sebe i organizaciju koju vodi sa snažnim, generativnim silama koje preoblikuju svijet.

Da bi poslovni lideri uspješno obavljali svoj posao u modernom gospodarstvu kojeg pokreću visoke tehnologije i inovacije, morat će razviti sposobnost naslućivanja, razumijevanja i ostvarivanja novonastajućih poslovnih mogućnosti. (W. Brian Arthur, 2000.)

Komentar

Miljenko Cimeša

Kada sam u prosincu 2002.g. prvi puta pročitao ovaj tekst preplavili su me osjećaji uzbuđenja zbog susreta s vrlo poticajnim idejama. Po mom mišljenju ključne ideje ovog teksta jesu: 1. Važna "slijepa točka" u filozofiji, društvenim znanostima i znanosti menadžmenta 20. stoljeća leži upravo u nesposobnosti percipiranja cjelovitog procesa formiranja društvene stvarnos

pročitaj...