Eleonor Rosch, psiholog s UC Berkeley-a, ove suptilnije razine iskustva i svijesti naziva primarnim poimanjem (eng. primary knowing). "Um i materija nisu odvojene kategorije", govori Rosch kada opisuje participativno gledanje na spoznaju. "Obzirom da subjektivni i objektivni aspekti iskustva nastaju zajedno kao različiti polovi istog procesa spoznaje, te obzirom da su dio istog informacijskog polja, oni su već spojeni u trenutku njihova nastajanja. Ako osjetila zaista ne mogu opaziti stvarnost, te ako su umjesto toga samo dijelovi cjeline koju čine um i materija, tada moramo radikalno preispitati razumijevanje procesa opažanja." (Rosch, 1999.).

Za lidere u poslovnom svijetu važnost primarnog poimanja ne odnosi se samo na generalnu promjenu od "proizvodnje proizvoda" prema "proizvodnji smisla" (Brown i Duguid, 2000.), nego što je još važnije, na izazove lidera u naslućivanju, razumijevanju i ostvarivanju novonastajućih poslovnih prilika i mogućnosti. Da bi uspješno obavljali svoj posao u okolini obilježenoj visokom tehnologijom, moderni lideri će morati razviti nove spoznajne sposobnosti koje se odnose na zamjećivanje neopipljivih, izvora znanja i razumijevanja (Jaworski i Scharmer, 2000.).


6. Što su veće promjene, sve više toga ostaje isto

Pa ipak, usprkos čestih govora u prilog razvoju nove ekonomije i "nelinearnog" liderstva koje bi trebalo pomoći u stvaranju takve ekonomije - liderstvo se u stvarnoj praksi veoma malo promijenilo. Uzrečica "Plus ça change, plus c'est la même chose" - što su veće promjene, to sve više toga ostaje isto - odlično oslikava pravo stanje. Wanda Orlikowski s MIT-a govori o tome kako "...ljudi stalno čine više istog. Veoma često se događa da se naša praksa - iako je zadani cilj promijeniti način rada s novom tehnologijom - u stvarnosti nimalo ne mijenja. Tehnologija se mijenja. Način rada se ne mijenja jer se obično koncentriramo na povećanje broja istovjetnih aktivnosti. Vrlo se rijetko susreću pojedinci i organizacije koji su spremni improvizirati, inovirati i mijenjati strukturu posla kojeg svakodnevno obavljaju." (Orlikowski, 1999.)

Komentar

Miljenko Cimeša

Kada sam u prosincu 2002.g. prvi puta pročitao ovaj tekst preplavili su me osjećaji uzbuđenja zbog susreta s vrlo poticajnim idejama. Po mom mišljenju ključne ideje ovog teksta jesu: 1. Važna "slijepa točka" u filozofiji, društvenim znanostima i znanosti menadžmenta 20. stoljeća leži upravo u nesposobnosti percipiranja cjelovitog procesa formiranja društvene stvarnos

pročitaj...