Usporedo s procesom sve snažnijeg povezivanja koji se događa u svijetu uz pomoć novih tehnologija, čini se da životi pojedinaca postaju sve otuđeniji. Lucy Suchman koja je zaposlena u kompaniji Xerox i predaje na Sveučilištu Lancaster, upućuje na modernu pojavu kod većine osoba u današnjem svijetu - okupiranost samo-definiranim svjetovima - koja nas u konačnici izolira i odvaja od stvarnog svijeta u kojem živimo (Suchman, 1999.). Andy Grove iz Intela je tu pojavu pojasnio sljedećim riječima: "Brzina kojom se biznis odvija ima svoje granice. Ljudski um se ne može ubrzati. Također, ne može se ubrzati niti razmjena ideja. Kada navedeno stavimo u kontekst rada sa znanjem, 21. stoljeće funkcionira na isti način kao i 20. stoljeće." (citat u Jung, 2000.). Usprkos očitoj potrebi za novim načinima vođenja, strateškog promišljanja i organiziranja, stvarni menadžerski procesi su se u većini današnjih organizacija veoma malo promijenili (Jung, 2000., Argyris, 1999.).

Obzirom na navedeno, izazov lidera se očituje u razvoju "akcijskog znanja" (eng. knowledge for action, Chris Argyris), odnosno novih sposobnosti koje im pomažu da dostignu samu suštinu post-industrijskog liderstva: razvoj veće kvalitete prepoznavanja obrazaca i inoviranja "pomicanjem mjesta" iz kojeg sustav djeluje, tj. razvoj sposobnosti uočavanja dubokih i suptilnih područja iz kojih ponašanje, inovacije i promjene izviru. (Scharmer, 2000. i 2007.)

Komentar

Miljenko Cimeša

Kada sam u prosincu 2002.g. prvi puta pročitao ovaj tekst preplavili su me osjećaji uzbuđenja zbog susreta s vrlo poticajnim idejama. Po mom mišljenju ključne ideje ovog teksta jesu: 1. Važna "slijepa točka" u filozofiji, društvenim znanostima i znanosti menadžmenta 20. stoljeća leži upravo u nesposobnosti percipiranja cjelovitog procesa formiranja društvene stvarnos

pročitaj...