Napredovanjem od proizvodno-uslužnog oblika ekonomskog razvoja prema dobu koje Pine i Gilmore nazivaju "ekonomijom iskustva" (Pine i Gilmore, 1999.), problem razvoja jasnih metoda za pristupanje iskustvu od suštinskog je značaja za liderstvo i strateško planiranje.


8. Menadžerska i društvena stvarnost proizlaze iz istog dubokog "izvora"

Za izgradnju kvalitetne i moderne vizije liderstva koja će biti usklađena s novim spoznajama iz znanosti i biznisa, znanost menadžmenta će u svoj korpus znanja morati uključiti nove spoznaje iz područja znanosti o spoznaji, akcijskih znanosti i filozofije. Vjerujemo da će na taj način biti omogućen cjeloviti pogled na proces stvaranja društvene i menadžerske stvarnosti (Nonaka, 2000.).

Takva fenomenologija disperziranog liderstva objašnjavala bi tri razine nastajanja društvene i menadžerske stvarnosti (Scharmer, 2007.):

1. Biheviorističku razinu društvene stvarnosti,
2. Razinu nastajanja različitih obrazaca odnosa,
3. Duboku razinu unutarnjeg znanja ili "izvor" - takozvanu "slijepu točku" - točku iz koje cjelokupni sustav djeluje.

Na primjer, razgovor na biheviorističkoj razini će se iskazati u vidu ponavljajućeg obrasca međudjelovanja različitih pojedinačnih stajališta (rasprava). Razgovor na razini nastajanja različitih obrazaca odnosa će omogućiti nastajanje novih obrazaca. Primjerice, ljudi će naučiti nešto novo o funkcioniranju svijeta kroz proces razgovora. Komunikacija na trećoj razini nastajanja, dubokoj skrivenoj razini, stvorit će duboki tok, prisutnost i kolektivno su-stvaranje. Kada ljudi sudjeluju u kvalitetnom dijalogu koji osigurava pristup u područje grupne inteligencije, oslobađa se maksimalni potencijal zajedničkog razmišljanja koji nastaje kroz takvo međudjelovanje.

Komentar

Miljenko Cimeša

Kada sam u prosincu 2002.g. prvi puta pročitao ovaj tekst preplavili su me osjećaji uzbuđenja zbog susreta s vrlo poticajnim idejama. Po mom mišljenju ključne ideje ovog teksta jesu: 1. Važna "slijepa točka" u filozofiji, društvenim znanostima i znanosti menadžmenta 20. stoljeća leži upravo u nesposobnosti percipiranja cjelovitog procesa formiranja društvene stvarnos

pročitaj...