Društvena fenomenologija koja bi nam omogućila kvalitetniji pristup skrivenoj dimenziji disperziranog liderstva leži unutar novih obrazaca poslovnog okruženja u nastajanju. Kako se nalazimo u ubrzano-promjenljivom poslovnom okruženju, stvaranje znanja i inoviranje će sve više ovisiti o sposobnosti sustava da pristupi svojim unutarnjim, dubokim izvorima znanja te da djeluje s tog mjesta. Lideri koji nemaju sposobnost pristupanja i djelovanja iz dubljih razina intuicije neizostavno će ovisiti o imitiranju drugih, pa će prema tome biti i manje uspješni u okruženju kojeg obilježava visoka konkurencija (Arthur, 1996.).


9. Sebstvo je “ušica igle”

Središnje mjesto u fenomenologiji disperziranog liderstva zauzima razumijevanje načina stvaranja/oblikovanja društvene i menadžerske stvarnosti, i to s gledišta aktivnog sudionika, tj. pozicije "Ja" ili pozicije Sebstva, kako pojedinačno tako i kolektivno.

Proces osvješćivanja, na što ukazuju najnoviji rezultati istraživanja iz područja neuro-fenomenologije, određen je s tri specifična "znaka" ili točke infleksije. Svaki znak ili točka infleksije mijenjaju strukturu opažaja/pozornosti s jedne razine nastajanja na druge:

1. od "suspenzije" - prevazilaženja ponavljajućih, uobičajenih obrazaca,
2. prema "preusmjeravanju" - pomicanju fokusa pozornosti od objekta promatranja prema njegovom izvoru,
3. te prema "napuštanju" - promjeni kvalitete pozornosti pojedinca koju obilježava traganje za nečim, prema dopuštanju da se to nešto jednostavno "dogodi u nutrini pojedinca ili kolektiva." (Varela, 2000., Depraz, Varela i Vermersch, 1999., Varela i Shear, 1999.)

Komentar

Miljenko Cimeša

Kada sam u prosincu 2002.g. prvi puta pročitao ovaj tekst preplavili su me osjećaji uzbuđenja zbog susreta s vrlo poticajnim idejama. Po mom mišljenju ključne ideje ovog teksta jesu: 1. Važna "slijepa točka" u filozofiji, društvenim znanostima i znanosti menadžmenta 20. stoljeća leži upravo u nesposobnosti percipiranja cjelovitog procesa formiranja društvene stvarnos

pročitaj...