1. Samoorganizacija, s vlastitom namjerom, usmjerenjem i misijom. Sudionici u Ba, tvrdi Nonaka, moraju "biti uključeni u događanja, a ne samo puki promatrači." Kvalitetan Ba zahtijeva kreativni kaos, pažnju, ljubav te u isto vrijeme namjeru i usmjerenje.

2. Otvorenost - omogućava da se u isto vrijeme razvija vlastiti kontekst i razmatra kontekst drugih osoba (Monthoux, 1996.).

3. Napuštanje uobičajenih obrazaca vremena, prostora i sebstva. Ba omogućava sudionicima da provode vrijeme zajedno i dijele zajednički prostor kako bi mogli prevazići ograničene pojedinačne perspektive.

4. Multidisciplinarni dijalog. Kvalitetno "Mjesto" omogućava prijeko potreban dijalog, koji nadalje sudionicima omogućava da vide i razumiju sami sebe kroz druge sudionike. Kvaliteta razgovora je jedna od najvažnijih mjera kvalitete "mjesta" i zdravlja organizacije. (Day i Senge, 2000.).

5. Jednake mogućnosti da se bude "u centru". U kvalitetnom "Mjestu", svaki sudionik je na jednakoj "razdaljini od centra", što znači da mu je omogućeno da uz minimalnu razinu sukoba ravnopravno utječe na događaje. Pritom Centar nije fiksna točka, već se ona stalno mijenja sukladno s razvojem razmatranog konteksta. "Uz prisutnost kvalitetnog Ba, svaki pojedinac može u određenom trenutku postati 'Centar'." (Nonaka, 2000.)

Japanski operater mobilne telefonije NTT DoCoMo je odličan primjer za stvaranje kvalitetnog Ba (Nonaka i Toyama, 2000.). NTT DoCoMo je trenutno najveća svjetska kompanija u industriji mobilnih komunikacija koja djeluje na području samo jedne države. Njezina tržišna vrijednost se procjenjuje na cca. 335 milijardi dolara, broji 27,1 milijuna korisnika u Japanu, a njihova I-mod usluga koja korisnicima omogućava da se uz pomoć mobilnog telefona priključuju na Internet, proglašena je u Business Week-u "najnaprednijim bežičnim pristupom Internetu u cijelom svijetu".

Komentar

Miljenko Cimeša

Kada sam u prosincu 2002.g. prvi puta pročitao ovaj tekst preplavili su me osjećaji uzbuđenja zbog susreta s vrlo poticajnim idejama. Po mom mišljenju ključne ideje ovog teksta jesu: 1. Važna "slijepa točka" u filozofiji, društvenim znanostima i znanosti menadžmenta 20. stoljeća leži upravo u nesposobnosti percipiranja cjelovitog procesa formiranja društvene stvarnos

pročitaj...