Razvojni tim u ovoj kompaniji u mnogo čemu odražava karakteristike kvalitetnog Ba. U siječnju 1997. godine predsjednik uprave je dodijelio lidersku poziciju u projektu razvoja mobilne telefonije Keichi Enokiju.

Enoki je stvorio malu i raznoliku grupu regrutiranjem kadrova unutar kuće i zapošljavanjem vanjskih talenata, pa je tako zaposlio jednog poduzetnika koji se bavio Internetom i glavnog urednika poznatog ženskog časopisa, koji su u grupu donijeli iskustvo rada s mladima i tehničko znanje o Internetu.

Grupa je u najvećoj mjeri bila potpuno samostalna u radu, a Enoki je bio osoba za kontakt, za vezu s ostatkom organizacije. Njegova je uloga u odnosu na grupu bila više birokratska, a manje poduzetnička.

Grupa je mogla djelovati prema vlastitim pravilima i prioritetima te u isto vrijeme biti otvorena prema različitim tumačenjima i perspektivama. Razvojno polje (Ba) grupe omogućavalo je članovima da stalno unose vlastita tumačenja i razmišljanja u svezi novonastajućeg biznisa mobilne telefonije, kao i da prate tuđe.

Primjerice, Enoki je novi biznis mobilne telefonije vidio kao evoluciju DoCoMo-ova telekomunikacijskog biznisa. Internetski poduzetnik je mobilnu telefoniju promatrao kroz prizmu novog načina spajanja na Internet, dok je glavni urednik magazina za žene sve to promatrao kao novi vid zabave za korisnike, više negoli kroz samu korisnost projekta. Različiti content-provideri su također bili ohrabrivani da se uključe u proces su-osjećanja i su-kreiranja.

Koncept Ba najbolje je usporediti s pokretnom sferom koja ističe organizacijske i institucionalne granice, koja živi i nastaje u "ritmu disanja", između otvorenosti i zatvorenosti, između uranjanja u drugačije kontekste (kolektivno naslućivanje) i povlačenja u vlastitu nutrinu kako bi se su-kreiralo novo.

Komentar

Miljenko Cimeša

Kada sam u prosincu 2002.g. prvi puta pročitao ovaj tekst preplavili su me osjećaji uzbuđenja zbog susreta s vrlo poticajnim idejama. Po mom mišljenju ključne ideje ovog teksta jesu: 1. Važna "slijepa točka" u filozofiji, društvenim znanostima i znanosti menadžmenta 20. stoljeća leži upravo u nesposobnosti percipiranja cjelovitog procesa formiranja društvene stvarnos

pročitaj...