Uvodnik: Organizacija kao živući sustav

Marko Lučić Marko Lučić, urednik i član uprave stručnog časopisa qLife i portala Quantum21.net.

Pojave od kojih najviše zaziremo u organizacijama - fluktuacija, poremećaji i neravnoteža - u stvari su primarni izvori stvaralaštva. - Margaret J. Wheatley

Kroz povijest, nove ideje i novi načini tumačenja svijeta i stvarnosti često su se simultano pojavljivali na različitim prostorima i u različitim disciplinama. Primjeri takvih misterioznih i neobjašnjivih sinkroniciteta lako su dostupni. Tako je npr. Darwin svoju teoriju evolucije izložio u gotovo isto vrijeme kada je slične ideje objavio jedan drugi znanstvenik u Maleziji. U 17-om stoljeću Isaac Newton je došao do novih otkrića o ponašanju svjetlosti gotovo u isto vrijeme kada i slikari u Nizozemskoj. Dvije stotine godina kasnije, britanski slikar J.M. Turner prvi je naslikao svjetlost u obliku energije, gotovo istovremeno s objavom nove teorije fizičara J.C. Maxwell o svjetlosti koja nastaje iz električnog i magnetskog polja.

Stručnjaci navedene podudarnosti uključuju u koncepciju zeitgeist (njem.) - način promišljanja koji obilježava neku generaciju ili period vremena. Vrijeme u kojem danas živimo nije ništa drugačije, zeitgeist naše generacije je nova (drevna) svjesnost da svi zajedno sudjelujemo u međupovezanom svijetu. Sustavno razmišljanje nas uči "vidjeti" sustave, radije negoli izolirane pojedince ili dijelove. Takav način razmišljanja nam je pomogao shvatiti da je svijet u stvari mreža odnosa, da smo svi povezani jedni s drugima te da objašnjenje o tome kako se živući sustavi mijenjaju i evoluiraju moramo potražiti u drugačijem svjetonazoru. Nove znanstvene discipline, svaka na svoj način, ukazuju na ključni značaj odnosa i konteksta unutar mreže koji u potpunosti određuju konačno ponašanje.

Novo razmišljanje nam otkriva potpuno drugačiji poslovni svijet u kojem institucije i organizacije u kojima živimo i radimo nisu više "statična materija" već živući organizmi. Teoretičari organizacijskog razvoja i lideri organizacija se danas često koriste novim spoznajama proizašlim iz ekologije, biologije i teorije evolucije. Sve se više okreću prirodi, s nadom da će im ona ukazati na toliko tražene odgovore - kako učiti, prilagođavati i mijenjati se.